17 najčešćih jezičnih grešaka u životopisima i molbama za posao

jezični savjeti

S obzirom na to da sam po struci magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti, tijekom godina su me mnogi prijatelji i poznanici molili da pregledam njihove molbe za posao i životopise prije nego što bi se prijavili za određeno radno mjesto.

Tu sam se zaista svega nagledala. Dok su me neki ugodno iznenadili, pa su čak znali i neke jezične finese, drugi su me šokirali svojim neznanjem, ali i nepotrebnim inzistiranjem na anglizmima u tekstu iako su se prijavljivali za radno mjesto u Hrvatskoj koje nema nikakvih veza s engleskim jezikom. Nema baš nikakve potrebe da se kitite anglizmima kada u hrvatskome jeziku imamo svoje izraze. Prema jezičnom načelu autohtonosti hrvatskom se izrazu uvijek treba dati prednost pred stranim. Uvijek.

Koje su najčešće pogreške?

Osim toga, poslodavac na pregledavanje molbe i životopisa potroši manje od minute, a posljednje što želite jest da u tih nekoliko sekundi uoči pogrešku. Time odmah ispadate iz daljnje utrke.

Zato u nastavku donosim nekoliko najčešćih pogrešaka u korištenju jezičnih izraza koji se mogu naći u životopisu i molbi za posao, a svakako su korisni i za svakodnevnu komunikaciju. Svi ovi savjeti u skladu su s propisanom jezičnom normom aktualnih hrvatskih jezičnih priručnika.

aplicirati na natječaj > prijaviti se na natječaj Na samom početku pisanja molbe za posao uobičajena je forma u kojoj u prvoj rečenici pojašnjavate za koje se radno mjesto prijavljuje i zašto. U hrvatskome jeziku internacionalizam aplicirati znači primijeniti ili primjenjivati, no s vremenom je pod utjecajem engleskog jezika dobio i značenje prijaviti se i u tom ga obliku treba koristiti.

attachment > privitak Molbi se često prilažu i drugi dokumenti koje trebate spomenuti pri samom njezinom kraju. Engleski izraz attachment ima nekoliko značenja kao što su pripojenje, pričvršćenje, privitak, privrženost, ljubav, pažnja, zapljena, priključak, privjesak, a u hrvatskome se jeziku upotrebljava samo u kontekstu slanja e-poruke kao dodatak ili privitak. Budući da je izraz privitak jednoznačniji od dodatka, treba koristiti taj izraz.

coach > trener, voditelj/mentor U moru ubrzanih tečajeva iz područja životnog stila često se susrećem s time da je nečija titula life coach i on se tako predstavlja, što je u redu za internacionalne potrebe, no u Hrvatskoj treba navesti da je netko životni trener, a ne life coach. Što se pak tiče poslovnog konteksta drugih struka, bolje je umjesto riječi coach upotrijebiti riječi voditelj ili mentor. Dakle, u životopisu navedite da ste bili voditelj/ica grupe ili mentor/ica, a nikako coach.

često puta > često Prilog često već sam po sebi znači mnogo puta ili u malim vremenskim razmacima, pa je zato korištenje izraza često puta nepotrebni pleonazam koji treba izbjegavati.

da li > je li Ovo je jedna od najčešćih pogrešaka koje viđam u reklamama, u mejlovima, novinskim člancima… Gotovo svugdje. No, u hrvatskom jeziku u upitnim rečenicama treba upotrebljavati skupinu je li, a nikako da li. Izraz da li nije dio hrvatskog standardnog jezika, već srpskog poznat kao tzv. dalikanje.

diplomata > diplomat Imenice koje označavaju vršitelja radnje i završavaju na –t, ne smiju se koristiti kao imenice ženskog roda s dodatkom –a na kraju. Dakle, nitko nije diplomata, nego isključivo diplomat. Slično je i s imenicama muškog roda koje završavaju na –ist pa treba koristiti izraze okulist, aktivist, harfist, a ne okulista, aktivista, harfista.

dizertacija > disertacija Ako imate tu sreću pa ste već doktorirali, vaš životopis mora sadržavati temu i puno ime vaše disertacije. Dva slova s iz latinske verzije riječi (dissertatia) u hrvatskome prelaze u jedno s, a ne u z. Iako se neki jezikoslovci još uvijek ne mogu složiti oko toga, prednost se daje disertaciji.

Europska Unija > Europska unija U vrijeme kada većina koristi pogodnosti dobivanja sredstva od Europske unije, a možda ste i vi imati takav projekt, važno je to znati i pravilno napisati. Iako se oko ovog pitanja ne slažu baš svi hrvatski jezikoslovci, većina ih naginje izrazu Europska unija iz jednostavnog razloga što EU nije država pa da se svaki njezin član piše velikim početnim slovom. EU je organizacija baš poput Ujedinjenih naroda, pa je preporučljivo pisati riječ unija malim početnim slovom.

istaći > istaknuti Ako ste se istaknuli među polaznicima neke radionice ili na prošlome radnom mjestu i to želite uvrstiti u životopis, pripazite o pravilnom korištenju tog glagola. Naime, kada se od iste osnove tvore glagoli na –ći i- nuti, u hrvatskome jeziku prednost treba dati onima na –nuti. Dakle, istaknuti se, a ne istaći se.

ja bi > ja bih  Kondicional prvi tvori se od glagolskog pridjeva radnog i nenaglašenog aorista pomoćnog glagola biti koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi. Dakle, za prvo lice jednine treba koristiti isključivo oblike ja bih radila, ja bih istaknula, ja bih vodila

koautor > suautor Ako ste sudjelovali u pisanju znanstvenog članka, projekta ili knjige, tada u svome životopisu navedite da ste suautor/ica. Latinski prefiks ko- ima potpuno isto značenje kao i hrvatski prefiks su-, a prednost uvijek treba dati hrvatskome izrazu.

kroz rad na projektu > radom na projektu, tijekom rada na projektu Prijedlog kroz koristi se u mjesnom značenju, dok ga je potrebno izbjegavati u vremenskom ili načinskom značenju. Dakle, ako ste tijekom rada na nekom projektu razvijali svoje nove vještine, tada to napišite u životopisu kao Tijekom rada (ili radom na projektu) razvijala sam vještine vođenja skupine.

menager > menadžer Ne postoji adekvatna hrvatska zamjena za ovaj anglizam, no svakako ga treba prilagoditi našem grafemskom sustavu. Pisati menager bilo bi isto kao da umjesto televizija pišemo television ili kao da umjesto telefon pišemo telephone.

mjesto i datum Na kraju ili početku svakog dokumenta, pa tako i molbe za posao treba pisati datum i mjesto pisanja teksta. Postoje dva načina na koja to možete napraviti. Pišete li ime mjesta u nominativu, tada nakon njega slijedi zarez pa potom datum. Stavljate li pak ispred imena mjesta prijedlog u i pišete ga u lokativu, tada zarez izostaje.

Primjerice:  Čakovec, 15. svibnja 2017.   ili    U Čakovcu 15. svibnja 2017.

Ime mjeseca može se pisati i brojkom, no ako se radi o jednoznamenkastom mjesecu, tada svakako treba izostaviti nulu. Dakle, nije pravilno 15. 05. 2017., nego isključivo 15. 5. 2017.

par i nekoliko Želite li u svome životopisu ili molbi navesti da ste vodili nekoliko projekata, a potom ih i poimence navesti, pripazite da ne koristite izraz par. Naime, par u hrvatskome jeziku označava skupinu od dvaju predmeta ili dviju osoba. Iako se u neformalnoj komunikaciji često može čuti da je netko vodio par projekata, u standardnome jeziku to treba izbjegavati i govoriti o nekoliko projekata.

sljedeći i slijedeći Riječi slijedeći i sljedeći imaju potpuno drugačije značenje. Sljedeći je pridjev koji označuje onog koji dolazi, a slijedeći je glagolski prilog sadašnji koji znači tako da slijedi. Primjerice, planirate svoj sljedeći projekt slijedeći upute nadređenih.

workshop > radionica Ako ste tijekom karijere organizirali ili pak sudjelovali na nekim radionicama, to obavezno napišite u svojoj prijavi za posao i pritom koristite hrvatski izraz. Engleski izraz workshop nije se prilagodio hrvatskome jeziku pa ga treba izbjegavati.

Foto: Pexels

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.