Održana prva Future Tense konferencija usmjerena na budućnost poslovanja

budućnost poslovanja

„Bez obzira koliko je neka kompanija trenutno uspješna, budućnost neće biti produžetak sadašnjosti već nešto potpuno drugačije.“ To je bila misao vodilja futurologa Gerda Leonharda na predavanju u sklopu Future Tense konferencije koju je organizirao Komunikacijski laboratorij.

Posebnost ljudske kompleksnosti

Leonhard predviđa kako će se poslovi koji su danas izuzetno zastupljeni, drastično smanjiti potrebu za zaposlenicima već u sljedećih 5 godina. Kao primjer je naveo poslove u call centrima. Roboti na kojima se već sada radi i koji su danas zastupljeni u mnogim organizacijama na jednostavnim operativnim poslovima u budućnosti će moći samostalno misliti i debatirati. Time će ljudski faktor na određenim poslovnim funkcijama biti nepotreban. Predviđa se da, sve što se može digitalizirati i automatizirat će to i postati.

No, dobra vijest je što je ipak više onih industrija i poslova unutar njih u kojima će čovjek još dugo biti nezamjenjiv. Svaki posao koji uključuje kritičko promišljanje, upotrebu mašte ili kreativnosti bit će jedino uspješan ako ga obavlja čovjek.

Poslovi za koje se trenutno predviđaju trendovi implementiranja robota i AI su operativni poslovi koji predstavljaju svojevrsnu rutinu koja će takvim uređajima biti jednostavna za naučiti. Ono što čovjek u suštini jest je nešto što se teško može prenijeti putem koda. Zašto kažemo nešto što ne mislimo ili šutimo, a znamo odgovor, je nešto što je gotovo nemoguće usaditi u robota.

Što donosi budućnost?

Leonhard iznosi zapanjujuće činjenice koje nas iznenađuju, ali ne i šokiraju. U nedavno provedenom istraživanju gdje se djecu pitalo tko im je najbolji prijatelj, čak 40% njih odgovorilo je „moj mobitel“. Aric Dromi je u svom zanimljivom predavanju spomenuo kako je dob u kojoj se djecu prvi puta izloži ekranu prije 7 godina iznosila 4 godine, a danas se isto prakticira već s 3 mjeseca!

budućnost poslovanja
Gerd Leonhard

S druge strane, trenutno se radi na tome da umjetna inteligencija odabere našeg supružnika na temelju DNA. Neki roboti već se treniraju da čitaju medicinske nalaze i rade to bolje nego sami doktori. Što se medicine tiče, u budućnosti se tablete protiv primjerice dijabetesa više neće ni piti, jer će inteligentni sustavi prepoznati prve znakove dijabetesa i djelovati prije samog začetka bolesti.

Također, Netflix je razvio sustav koji može odrediti jeli korisnik gay ili straight na temelju povijesti pregledavanja sadržaja. Leonhard je svoje predavanje zaključio time da je potrebno znati zašto nešto radimo, koja je svrha i uloga čovjeka u cijelom tom napretku.

Kako se nositi s promjenama?

Jedno od rješenja predstavlja uspostavljanje etičkih odbora na razinama kompanija, pa čak i država. Potrebno je znati tko će biti odgovoran u slučaju pogrešaka. Europa u tom pogledu ima veću digitalnu etiku od SAD-a ili Kine.

Vlade moraju znati kako staviti etiku prije tehnologije. Kompanije to također moraju naučiti. Naime, potrošači i klijenti vole prednosti koje ona nudi, no isto tako se boje dominacije i dehumanizacije. Pravi izazov budućnosti predstavlja pronaći pravi balans između tehnologije i čovjeka.

Kroz povijest su nas povezivali odnosi i iskustva, a ne podaci. Jedini ispravan način korištenja tehnologije budućnosti je da je sav napredak dobar ukoliko je usmjeren na poboljšanje čovjekova života. U humanost treba uložiti jednako, ako ne i više nego u tehnologiju. To se postiže radnim mjestima, samim radom i edukacijama.

Leonhard, kao iskusan futurolog kaže kako bismo trebali 5% svog vremena koristiti na usavršavanje ovih aktivnosti kako bismo bili „future ready“:

– vježbati moć opažanja

– raditi na što većem razumijevanju

– poticati maštu (Einstein je rekao kako je ona važnija od znanja, jer se prvo mašta, a onda stvara)

Pitanja sutrašnjice

Aric Dromi se kao drugi predavač na konferenciji pozabavio pitanjem modernih gradova i svega što oni potiču. Kaže kako će generacija Z živjeti u gradovima sutrašnjice, do 2030. godine će pola svjetske populacije biti pretilo, a društvena pitanja o kojima trenutno nitko ne razmišlja morat će biti adresirana. Trenutno se gradovi dizajniraju za tehnologiju umjesto za ljude. Gradovi bi trebali razmišljati kao brendovi i pitati se što ih danas definira.

budućnost poslovanja
Aric Dromi

S druge strane, tehnologija utječe na svaku poru društva. Zapanjujuća činjenica je da lažne vijesti na Twitteru putuju 6 puta brže nego istinite. A ljudi diljem svijeta upravo Twitter smatraju svojim kanalom broj 1 za informacije.  S jedne strane ljudi se pitaju je li prevara ako supružnik spava s robotom, a drugi pogled na to je da takve aktivnosti mogu smanjiti trgovanje ljudima.

Sve to može upućivati na zaključak da je napredak u tehnologiji ipak nešto što naposljetku vodi u propast čovječanstva kakvog ga poznajemo. Ne treba ići tako daleko jer dokle god je znatiželje i kreativnosti te kontroliranog napretka, humanost će i dalje biti broj 1 u svim procesima.

Uloga futurologa

Znate li da u Hrvatskoj trenutno ne postoji ni jedna tvrtka koja zapošljava futurologa? Katarina Šiber Makar, jedna od sudionika CEO Future panela i CEO IN2, kaže kako će taj trend vjerojatno početi u međunarodnim tvrtkama te tako utjecati i na Hrvatsku u kojoj, kako tvrde sudionici panela, za sada još nema mjesta toj ulozi.

budućnost poslovanja

Također se nadovezala na predavanje Aarica Dromija o gradovima budućnosti i problematiku koja je  prisutna u Hrvatskoj. Gradovi poput Karlovca i Bjelovara imaju vlastite projekte u tom smjeru kao i Rijeka s pametnim autobusnim stanicama, semaforima, a Zagreb se ističe kao vodeći u ovom smjeru napretka. Pametni kontejneri i eko karta Zagreba samo su neki od primjera.

Statistike ipak nisu pohvalne jer se u Hrvatskoj samo 30% gradova bavi projektima pametnih gradova, no kada se izuzmu aktivnosti koje ne pripadaju toj vrsti (kao primjerice uvođenje WiFi signala u centar grada), ta brojka iznosi oko 15%. Bitno je spomenuti i da se pametnim gradom ne smatra samo onaj koji je fokusiran na tehnološki napredak, već i na educiranje stanovništva, ekonomsku održivost, napredak u industriji i slično.

Food trendovi budućnosti

Jedno od zanimljivijih predavanja bilo je ono od Morgaine Gaye, futurologinje specijalizirane za prehranu. Gaye se prisjeća kako je 2007. godine na jednom predavanju pričala o konzumaciji insekata i kako se publika zgražala, dok se danas taj trend proširio diljem svijeta.

Razgovarajući o hrani, pričamo i o teksturi koja je zapravo pozadina onoga što jedemo. Primijetila je kako djeca vole kremaste, lagane stvari, a kako rastu sve više vole crunchy okuse, a kad ostarimo vraćamo se opet na kremaste stvari poput pire krumpira.

Osim teksture, bitan nam je i element iznenađenja kao nešto novo u predvidljivom svijetu. Uz konzumaciju želimo iskustvo, a tekstura nam to daje. Danas u mnogim zemljama poslužuju likere u čašicama od čokolade koje se kasnije pojedu. U nekim zemljama postoji sladoled s okusom banane koji i izgleda kao banana i može se čak i guliti. Genijalno, zar ne?

budućnost poslovanja
Morgain Gaye, Manuela Šola

Gaye je također spomenula povezanost hrane i mode, porast trendova koji potiču povratak prirod kao i inovacija. Primjerice, na tržištu možete naći collagin – gin s kolagenom kojeg se pije, a istovremeno pomlađuje!

Možemo zaključiti kako je napredak tehnologije u suštini dobra stvar. Poslovi gdje se zahtjeva dodana vrijednost, kreativnost i mašta i dalje će biti u rukama ljudi, a ukoliko se rutinski i automatizirati procesi prepuste robotima, zapravo ćemo osloboditi vrijeme za bitne stvari. Vođeni tom mišlju, uz jasne smjernice, balans i etičke značajke procesa, budućnost izgleda svijetlo!

Autorica: Maja Kos

Foto: Future Tense

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.