Fleksibilni uvjeti rada najboljoj hrvatskoj tvrtki za odvjetnice donijeli šesto europsko priznanje

fleksibilni uvjeti rada

Prije nešto više od tri godine samostalne odvjetnice Vedrana Iveković iz Zagreba, Dora Gaži Kovačević iz Splita i Ira Perić Ostojić iz Rijeke upoznale su nas s fleksibilnim načinom organizacije rada u Wolf Theiss-u, međunarodnom odvjetničkom društvu s kojim uspješno surađuju preko 10 godina.

Radna fleksibilnost koja uključuje rad iz drugih gradova unutar Hrvatske, povremeni rad od kuće i puni porodiljini dopust omogućila im je da u svojoj svakodnevnici zaista žive ravnotežu između zahtjevnih poslovnih i privatnih obveza.

Tada smo dobili nešto drugačiju sliku velikih odvjetničkih ureda od onih koje viđamo u američkim televizijskim serijama. Naime, vrlo često zamišljamo da je rad u odvjetničkim uredima rezerviran prvenstveno za muškarce, posebno s obzirom na vrlo zahtjevno radno vrijeme, radni intenzitet i stalnu dostupnost.

O tome kako se razvijaju trenutni uvjeti rada na tržištu, na koji se način nose s brojnim privatnim i poslovnim obavezama te što za njih znače višestruke strukovne nagrade razgovarali smo s Dorom, Irom i Vedranom.

Obostrano razumijevanje kao ključ postizanja fleksibilnosti

Ovih dana Vedrana obilježava 13 godina suradnje sa Wolf Theiss-om. Vedrana je prva od naših sugovornica koja je inicirala dogovor o fleksibilnijim uvjetima suradnje. Osnivanje obitelji i brojni izazovi koji dolaze uz takvu promjenu, dovele su ju u situaciju da je morala odlučiti kako se postaviti prema svojoj budućoj karijeri.

„Neću lagati da se nisam bojala za posao, ali moje opcije su bile ili postići dogovor ili pronaći drugi odgovarajući posao, jer se nisam odlučila na obitelj da bi djecu u potpunosti povjerila na brigu nekom drugom. To je na neki način meni olakšalo pregovaranje. Bila sam sigurna u svoju odluku, ali moram reći da je s druge strane reakcija bila potpuno pozitivna i nije postojao nikakav otpor“, napominje.

Dogovor je postignut razumijevanjem s obje strane, ali i uz pomoć kolega.

„Svi moji zahtjevi uglavnom su bili prihvaćeni i ništa nije bio dovoljan velik razlog da raskinemo suradnju. Upravo radi razumijevanja s obje strane, postignut dogovor uspješno funkcionira već 9 godina. Kolege ponekad moraju odraditi više kada mene nema, a i ja moram ponekad raditi za vrijeme vikenda ili navečer“, priča.

Poslodavci trebaju osluškivati potrebe radnika

Iako primjećuju da se situacija na tržištu rada poboljšala i da se važnost ove teme sve više prepoznaje, smatraju kako ima još jako puno prostora za napredak.

„Primijetili smo da neki odvjetnički uredi sve više izlaze u susret kolegicama po povratku s porodiljnog dopusta, ali i u vezi dogovora oko drugačijeg načina rada, posebno dok su djeca još malena. Međutim, takve prakse su još uvijek nažalost iznimka, a ne pravilo”, kažu.

fleksibilni radni uvjeti
Dora Gaži-Kovačević i Vedrana Iveković

Tvrtke trebaju osvijestiti da prilagodba zahtjevima zaposlenika može dovesti do pozitivne promjene, boljih rezultata, ali i jako važnog segmenta, zadovoljstva i bolje efikasnosti i učinkovitosti radnika.

„Poslodavac nakon fakulteta zaposli mladog pravnika i uloži veliki napor u njegovu daljnju edukaciju i usavršavanje. Nažalost, vrlo se često događa da se žene vrlo brzo odlučuju za promjenu posla, ne nužno iz svoje želje za promjenom, već isključivo radi toga što nisu u mogućnosti uskladiti svoje privatne obveze sa zahtjevnim poslom. U takvim slučajevima radi se o velikom gubitku uloženih financijskih i ljudskih resursa.  Zato je vrlo važno da poslodavci osluškuju potrebe radnika i pokušaju naći pravi model fleksibilnosti koji će zasigurno ići u prilog obje strane. Profesionalan i odgovoran radnik neće zloupotrijebiti mogućnost fleksibilnosti, a poslodavac će i dalje imati kvalitetnog, efikasnog, ali i zadovoljnog radnika“, ističe Ira.

Velike razlike u privatnom i državnom sektoru

Uvjeti za ostvarivanje boljih poslovnih mogućnosti, nažalost, nisu svugdje jednako mogući.

„Još uvijek postoji veliki jaz između javnog i privatnog sektora u smislu uvođenja modernih, fleksibilnih načina rada. Državna uprava i javne institucije poprilično su „krute“ po tom pitanju. Još uvijek se na posao mora doći točno u određeno vrijeme jer nije prihvaćeno klizno radno vrijeme, što je zapravo prvi korak u omogućavanju fleksibilnijeg načina rada“, kaže Dora.

Sada već mnogima slobodniji uvjeti rada predstavljaju ključno karijerno pitanje, a to se posebice odnosi na mlađe generacije.

„Dolaze milenijalci koji imaju drugačiji pogled na uvjete rada i zato mislim da je ova tema posebno bitna. Moramo se prilagoditi mladima i njihovim zahtjevima i dati im podršku da takav način funkcionira u praksi. Svi trebamo dati svoj doprinos ostvarivanju takvih ciljeva, ali uz naglasak da savršene uvjete nije jednostavno postići. Potrebni su rad, odgovornost i fleksibilnost s obje strane“, tvrdi.

Manjak žena na partnerskim pozicijama

Odvjetnički svijet podrazumijeva hijerarhiju u kojoj su često vidljive i neke spolne razlike.

„Broj žena na partnerskim pozicijama je svakako u porastu, ali još uvijek postoji izazov, ne samo s najvišom razinom, nego i početničkom”, kaže Dora.

Iako je broj žena na partnerskim pozicijama manji od broja muškaraca, naše sugovornice smatraju kako to često nije rezultat direktne diskriminacije, već vlastitog odabira i pravila sustava.

„Neke pozicije, poput one partnerske, same po sebi nose određenu žrtvu i kompromis na nekoj drugoj strani. Ne mislimo da je muškarcima lako, ali oni su ipak češće spremni ili pak tradicionalno biraju ili prihvaćaju prevagu ravnoteže u korist poslovnog života.  Mi žene o svemu puno razmišljamo, analiziramo, te nas je često strah ili ne želimo napraviti takav korak“, smatra Dora.

Ipak, veći broj žena na visokim profesionalnim mjestima zasigurno bi doveo do poticanja rasprave o nekim drugačijim i važnim pitanjima.

„Iako nismo naišle na aktivnu diskriminaciju, žena na vodećim položajima svakako treba biti više. Tada bi na dnevni red došle neke teme koje su od značaja za žene, poput funkcioniranja ureda ili uvjeta za porodiljni dopust, a vodeći, odnosno vodeće, time bi se bavile jer za to imaju razumijevanja i osobnog interesa“, ističe Vedrana.

„Diskriminacija postoji, ali ne ona svjesna koja dolazi od nadređenih ili kolega. Radi se o ukorijenjenim očekivanjima u sustavu prema kojima si dobar odvjetnik samo ako si u uredu 12 sati dnevno. Mislim da bi se više trebalo raditi, ne samo na izjednačavanju položaja i uvođenju kvota, nego na mijenjaju cjelokupnog sustava u kojem bi se omogućilo da žena, pa čak i muškarac, radi na visoko pozicioniranom položaju iako ima dijete i želi po njega osobno otići u vrtić ili školu. Mislim da smo nažalost jako daleko od toga, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi“, zaključuje.

Osvojili šesto uzastopno priznanje

„Europe Women in Business Law Award“ nagrada je koju na europskoj razini jednom godišnje dodjeljuje Euromoney Legal Media Group. Riječ je o nagradi koja predstavlja priznanje odvjetničkim uredima i pravnim odjelima  međunarodnih kompanija za njihova nastojanja u poboljšanju uvjeta rada za žene u toj branši.

Kandidati se procjenjuju na temelju njihovih  mogućnosti i nastojanja da potiču poslovno napredovanje žena u pravnoj profesiji, kao i prema omogućavanju boljeg privatno-poslovnog programa koji daje ženama priliku da razvijaju karijeru u pravu.

Kriteriji uključuju omjer zaposlenih žena i muškaraca u tvrtki, kao i njihov odnos na partnerskoj razini, ali i sve relevantne inicijative usmjerene prema diverzitetu.

 

fleksibilni uvjeti rada

Hrvatska podružnica društva Wolf Theiss ove je godine priznanje dobila šesti put zaredom.

„Ova nagrada puno nam znači jer ju nismo dobili pro forme, nego zaista živimo i radimo na taj način. Mislimo da smo izuzetno uspješne u tome što radimo, a ovo je priznanje za nas i naše suradnike koji su nam to omogućili, ali i poruka ostalima u Hrvatskoj da su fleksibilni načini rada mogući i da je to prepoznato“, poručuje Ira, koja je ove godine prisustvovala samoj dodjeli nagrada u Londonu.

Žene nisu svemoguće

Da su angažirane u nastojanjima dovođenja teme boljih radnih uvjeta u javni fokus, dokazuje i nedavno održana konferencija na temu modernizacije načina rada i postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života, koju je organizirala Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji  u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava.

Na toj konferenciji Dora je moderirala stručni panel upravo o ovoj tematici. Sve tri odvjetnice članice su Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji koja je posebno angažirana oko pitanja položaja pravnica u društvu.

O samoj temi ravnoteže zahtjevnog posla i privatnih obaveza, naše sugovornice imaju što za podijeliti i iz vlastitog iskustva. Na pitanje o savjetu za što uspješniju ravnotežu u dva jednako izazovna područja, odgovorile su isticanjem ključne uloge obitelji.

„Vrijeme provedeno na poslu je toliko zahtjevno da je potrebno jako dobro se organizirati. Uz dobru organizaciju ključ svega je i podrška obitelji. Bez toga ništa ne bi bilo moguće“, naglasile su sve sugovornice.

„Svatko tko u početku misli da će sve stići uz jedan ozbiljan i odgovoran posao, djecu i sve te kućanske poslove, vara se. Iako postoji određena doza pomoći od okoline, mi smo te koje sve organiziramo, nadziremo i u konačnici u velikom dijelu i odradimo. To je jako puno obaveza za jednu ženu i svaka pomoć sa strane dobro dođe, bilo da ona dolazi od obitelji ili drugih osoba koje angažirate za pomoć“, nastavljaju.

Naglašavaju kako je potrebno više i otvorenije pričati o, gotovo pa nemogućim zadacima koji se postavljaju pred majke zaposlene na zahtjevnim poslovima, a koji mogu rezultirati ishodom lošim po njihovo fizičko i psihičko zdravlje.

„Sve više se susrećemo sa ženama koje su doživjele burnout, što je tema o kojoj se uopće ne priča. Žene tu teško pronalaze razumijevanje okoline i pravilnu pomoć. Obitelj to teško razumije i ne zna kako pristupiti problemu“, primjećuje Dora.

„Žene se trebaju znati zaštititi i znati da nisu svemoguće. Jedno vrijeme funkcionirate tako da apsolutno sve imate pod kontrolom i odbijate pomoć, a zapravo je tanka granica između burnouta i normalnog funkcioniranja. Jako je bitno da svaka žena prepozna trenutak u kojem je potrebna bolja ili drugačija organizacija. I ne trebaju brinuti o tome što drugi misle o tome“, poručuju.

Promjena mindseta i kod muškaraca

Kolege i šefovi muškarci, prema njihovom iskustvu, imaju sve više razumijevanja, ali i vlastitih potreba za drugačijim načinom funkcioniranja.

„Kolege koji su naših godina i nova generacija koji su već partneri, razlikuju se od onih šefova kada smo se mi zapošljavale. I oni žele provoditi više vremena s obitelji, imaju uspješne partnerice i ne žele provesti cijeli dan u uredu. Događa se pozitivan trend koji pokazuje da se potreba za fleksibilnosti javlja i kod muškaraca“, uočava Vedrana.

Ono što muškarce koči u jasnom izjašnjavanju svojih želja i potreba, očekivanja su sustava i društvene uloge.

„Mnogi muškarci imaju jednake potrebe kao i žene, ali zbog tradicionalnih uloga neki se srame to priznati i tražiti neku vrstu dogovora oko radnog vremena jer misle da će ih se zbog toga smatrati manje muškarcima. Ova tema zbog toga je aktualna za sve spolove. Fleksibilno radno vrijeme nije privilegija žena. Zalažemo se za sve kojima to treba jer postoje i druge obaveze u životu koje ne uključuju djecu, a zbog kojih netko želi fleksibilnost“, ističu.

Wolf Theiss je tvrtka koja svojim načinom rada dokazuje kako osluškivanje potreba ljudi i odgovaranje na novonastale zahtjeve može rezultirati još uspješnijom suradnjom, a onda u konačnici i boljim poslovnim rezultatima.

„Sve ovo što mi prakticiramo, nadamo se da će poslužiti kao motivacija ostalima. Pokazujemo praksu koja funkcionira i koja može poslužiti kao dobar primjer drugima, kako poslodavcima, tako i kolegama – neovisno o tome jesu li muškarci ili žene“, zaključuju odvjetnice.

Foto: Wolf Theiss

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.