Je li moje dijete premalo za tečaj stranih jezika?

kako_odgajati_dijete_u_budućeg_poduzetnika

Mnogi se roditelji pitaju koja je najbolja dob kod djece za učenje stranog jezika i često se, s tim u vezi, čuje roditelje da komentiraju da je dijete još premalo za to. Za učenje stranog jezika nismo, zapravo, nikad premali ili prestari. Međutim, u svakoj životnoj dobi usvajamo jezik općenito, a i strani jezik, na drugačiji način.

Miješanje jezika kod djeteta neće ostati do kraja života

Djeca od rođenja uče jezik, prvo slušanjem i raspoznavanjem različitih glasova, a zatim i imitacijom tih istih glasova. Znajući to, logički se nameće zaključak da je najbolje da djeca budu izložena stranom jeziku što ranije kako bi što bolje usvojila pravila izgovora stranog jezika. To je točno. Međutim, mnogi roditelji postanu vrlo zabrinuti kad čuju dijete kako miješa riječi ili glasove dvaju jezika. Kako bi se izbjegle takve interferencije, stručnjaci preporučuju da djeca uče strani jezik tako da povezuju taj jezik s određenom osobom ili kontekstom.

Dakle, uvjetovani podražaj u obliku određene osobe, mjesta ili situacije doveo bi do uvjetovane reakcije u smislu upotrebe stranog jezika, umjesto materinskog, u onoj mjeri u kojoj to dob djeteta dopušta. Treba dodati i da miješanje jezika nije nešto što će kod djeteta ostati do kraja života, već će sazrijevanjem kognitivnih sposobnosti i daljnjim usvajanjem i materinskog i stranog jezika dijete naučiti što pripada jednom, a što drugom jeziku.

Učenje stranog jezika kod predškolske dobi usko je povezano s razvojem njihovih kognitivnih sposobnosti. Na primjer, ako je dijete tek počelo izgovarati riječi na materinskom jeziku, i na stranom će jeziku isto reproducirati necjelovite riječi i rečenice. Strani jezik u toj dobi usvajat će se u kontekstu djetetove najbliže okoline: imenuju se igračke s kojima se dijete igra, radnje koje vrši, mjesta u kojima se nalazi, boje koje ga okružuju i tako dalje.

U toj dobi djeca ponekad mogu biti zbunjena i pitati se zašto im je sad rečeno da je ovo npr. teddy, a oni su naučili da je to medo. Nažalost, logička objašnjenja djeci poput „znaš to ti je jedan drugi jezik“ ne znače puno djetetu. Često, zapravo, zaboravimo da djeca prije nego što progovore, provedu puno vremena slušajući i u tom razdoblju slušaju glasove, pokušavaju ih imitirati i stvaraju sami neke logičke veze među glasovima i riječima.

Roditelji se nerijetko iznenade kad čuju svoje dijete da izgovora riječi ili rečenice koje oni nikad nisu izgovorili, a radi se upravo o rezultatu tog naoko pasivnog usvajanja jezika koji onda dijete reproducira kad osjeti potrebu da se izrazi. Dakle, pri usvajanju stranog jezika u toj najranijoj dobi, djeci treba dati vremena da stvore logičke veze između informacija kojima ih bombardiramo.

Kod djece predškolske dobi, koja već komuniciraju cijelim rečenicama, pa i diskursom, već se primjećuje mala ovisnost o materinskom jeziku, to jest da se malo više oslanjaju na prijevod nego u vrtićkoj dobi, međutim mimika, vizualni podražaji, igra i, naravno, jako puno ponavljanja opet će pomoći djeci da shvate što se od njih traži i da primjereno odgovore bez upotrebe materinskog jezika.

S obzirom na globalizaciju i izloženost stranim jezicima u medijima i općenito u našoj okolini, djeca su već izložena stranim jezicima. Stoga se ne treba bojati odluke da se ti poticaji usustavljuju već od najranije dobi. Riječ „usustaviti“ čini se tako ozbiljnom, a kod djece ona zapravo označava dodatne igre, zabavu, pjesmice, kreativni rad i tako dalje – ali na stranom jeziku.

Autor: Jasminka Šturlić, Smart jezici

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.