Koje se poljoprivredne kulture isplate proizvoditi i možete li dobiti poticaje za njih?

prilike u poljoprivredi

Uvoz hrane u Hrvatsku je među najvišima u Europi. Izvozni deficit se ulaskom u EU povećao.

S druge strane, Hrvatska se sa 0,63 ha poljoprivrednog zemljišta po stanovniku smatra jednom od bogatijih zemalja po pitanju poljoprivrednog zemljišta. U Hrvatskoj ima puno neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta koje je zbog toga što više od 25 godina nije tretirano herbicidima i pesticidima idealno za bavljenje ekološkom poljoprivredom. Osim što naj taj način proizvedeni proizvodi na tržištu redovito postižu kudikamo višu cijenu, ekološka poljoprivreda se i potiče nizom poticaja. Radi se k tome i o rastućem trendu. Ekološka poljoprivreda je u Hrvatskoj zastupljena tek na 3,12% površina, dok je europski prosjek 5,7%.

Poticanje mladih poljoprivrednika na poduzetništvo

Kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj se po iznimno povoljnim uvjetima potiče pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima (mlađi od 40 godina i da nisu nositelji poljoprivrednog gospodarstva više od 18 mjeseci). Radi se o podmjeri 6.1.1. za koju je natječaj upravo otvoren.

Dio nezaposlenih mladih bez sumnje sebi na taj način može osigurati egzistenciju. Prvo pravilo u poduzetništvu jest da valja krenuti od valorizacije onog resursa kojega imamo najviše. Ono na što često u svojoj konzultantskoj praksi nailazim kod mladih (i njihovih obitelji) jest mišljenje kako se radi o neaktraktivnom sektoru.

No, to nije tako. Ne postoji sektor u kojem se ne može inovirati. Na poduzetniku je da svoj projekt učini za sebe zabavnim. Treba naučiti razmišljati nekonvencionalno odnosno, da se poslužimo engleskom frazom, out of the box. Jedan će cvjećar tako otpadne latice baciti dok će ih drugi reciklirati i od njih, primjerice, napraviti olovku. Odličan primjer toga je npr. olovka Fabula koja se proizvodi od recikliranih otpadnih latica. Kada postane prekratka za uporabu, njezin vršak može se staviti u vodu kako bi se posadila mlada biljka goji, kamilica ili šumske jagode. Isto vrijedi i za vlasnika nekog kafića (Fabula se proizvodi i od ostataka kave i iskorištenih listića čaja). Tako je i u poljoprivredi.

Poljoprivreda se tako, primjerice, može povezati sa novim tehnologijama. Dokaz tome su Agrivi ili, primjerice, Farmeron.

Osim povezivanja s informacijsko – komunikacijskim tehnologijama, poljoprivreda može biti i odlična pratnja turizmu. Osim ekološke poljoprivrede, rastući trend bilježi i ekološki turizam. Smještaj u čijoj blizini turist može brati svježe voće za svoj doručak ili pak u kokošinjac otići po svježa jaja postiže višu cijenu noćenja i bilježi kudikamo veću popunjenost, pogotovo u pred i posezoni.

Klijenti konzultanta najčešće pitaju što da sade. Iako konzultant bez problema može izračunati što je koliko isplativo, biljka se nikada ne bira isključivo na temelju tog jednog kriterija. Saditi treba i ovisno o okruženju u kojem će biljka rasti. Uvijek je dobro uzorke tla odnijeti ih na ispitivanje. Treba, potom, uzeti u obzir i otpornost biljke na razne nametnike i bolesti, o tome koju ćemo sortu najbolje prodati, koliko je briga o pojedinoj sorti zahtjevna, o vlastitom financijskom kapacitetu itd.

Sve se navedeno provjerava i pomno “važe” za vrijeme izrade Poslovnog plana ili Investicijske studije.

Prilike u poljoprivredi – što uzgajati?

U nastavku donosimo usporedbu nekoliko zanimljivih vrsta.

Tablica 2: Što uzgajati – izbor

Biljka Područje Prinos Napomene
 

 

 

 

 

Aronija 

 

Ova višegodišnja listopadna voćna vrsta potječe iz Sjeverne amerike i uspijeva u predjelima hrvatske gdje je škrta zemlja. Trpi temperature do -30. Pogodna za krajeve gdje ne uspijevaju druge vrste voćaka. Uvelike prisutna u Gorskom Kotaru.

 

 

Prvu je berbu novog nasada moguće očekivati u trećoj godini, kada je prinos 0,3 do 0,5 kg plodova po biljci. Od pete do sedme godine prinos je 8-10 kg ploda po biljci, a od devete do desete godine i dalje može se očekivati 15 kg po biljci.

 

Slična ribizlu, ali hranjivija. Ne traži velike oborine, te je isplativija od vinograda. U Hrvatskoj se trenutno nalazi 20 ha površina pod nasadima aronije uzgojene za komercijalne svrhe. Zbog svojih je izuzetnih ljekovitih svojstava vrlo cijenjena i tražena.

 

 

 

 

 

Paulovnija 

 

Za paulovniju nisu dobra vlažna i močvarna zemljišta koja povremeno poplavljuju.

 

Na 1 ha je moguće posaditi do  600 sadnica ovog najbrže rastućeg drva na svijetu. Kubik debla paulovnije na Europskom tržištu je najmanje 200 eura (poput hrastovog debla najviše klase). U idealnim uvjetima može rasti i do 6 metara godišnje i nakon svega 5-6 godina doseći promjer od 40cm.

 

 

Zahtijeva jako malo pažnje, svega 30-ak dana godišnje. U Istri postoji plantaža na prostoru od 3ha nedaleko od Pule. Koristi se u brodogradnji, proizvodnji glazbala, avio – industriji, izradi dasaka za surfanje.

 

 

 

Lijeska

 

 

 

 

 

Na području čitave Hrvatske, osim na lokalitetima velikog mrazišta. Orahu je u primorju potrebno ljetno natapanje, a općenito treba puno svjetla.

Badem se u području Sredozemlja uzgaja isključivo do 600 m nadmorske visine (zbog vlage).

 

 

 

 

 

 

 

Prinos je oko 2,5 t/ha.

 

 

Traže nešto više brige od Paulovnije, ali i dalje relativno malo. Osiguran otkup (Kraš). Razlike su male. Badem je delikatniji. Kod nas se badem ne navodnjava, osim ako se žele osigurati visoki i stabilniji prirodi. Na taj se način prirodi mogu povećati i za 40 %. U vrijeme dozrijevanja nema potrebe za navodnjavanjem jer plod badema otpušta vodu. Od svih voćnih vrsta badem najbolje podnosi sušu.

 

 

Orah i badem 

 

Pitomi kesten

 

Na višim predjelima, brdovitim dijelovima, u gustim šumama, u predjelima koji su bliži mediteranskoj klimi.

 

Za 1 ha površine potrebno je 120-150 sadnica kestena, za koje je potrebno od 15.000- 20.000 kn, a koje mogu dati 3-5 tona ploda u punoj rodnosti.

 

 

Uzgoj pitomog kestena može biti zanimljiv, osobito uzgoj maruna koji postiže i duplo višu otkupnu cijenu od ostalih sorti kestena.

 

Smilje

 

Smilje podnosi visoke ljetne temperature krša i kamenitih terena, traži jače sunčevo zračenje, a može podnijeti i oštrije zime zbog čega se prirodno nalazi i na višim nadmorskim visinama.

 

Prinosi svježeg cvijeta u punoj zrelosti nasada variraju od 7 do 8 t/ha, od kojih će se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suhoga cvijeta. Očekivani prinosi eteričnog ulja variraju od 8 do 12 kg/ha, a od približno 750 kg smilja u svježem stanju može se dobiti kilogram destilata eteričnog ulja.

 

Ekonomski uspješna proizvodnja ljekovitog bilja moguća je na većim i manjim površinama, jer je višestruko isplativija od ratarstva. U hrvatskoj proizvodnji trenutno dominira kamilica (oko 80%), koja je ujedno i jedna od rijetkih kultura s pozitivnom vanjskotrgovačkom bilancom, a najčešće se izvozi u Italiju i Njemačku. Prema mišljenju kupaca najvećih europskih tvornica čajeva, Hrvatska kamilica je najkvalitetnija na svijetu. Za proizvodnju ljekovitog bilja potrebno je puno više fizičkog rada, jer je upotreba kemijskih sredstava strogo ograničena.

 

 

Kamilica

 

Posebno veliki potencijal za proizvodnju kamilice imaju Kordun, Banija, Lika i Gorski kotar.

 

Prosječan prinos kada su optimalni klimatski uvjeti je 4 t/ha svježeg cvijeta, sa 60 % cvijeta prve klase. Prinos može varirati od 0,3 do 0,5 kg/ha eteričnog ulja.

 

 

 

 

Uzgoj žitarica za eko – sjeme

 

U prostorima plodnih tla, gdje nema uzgoja žitarica, moguće je uzgajati i razne vrste žitarica za proizvodnju eko-sjemena.

 

Ovisi o sorti i vremenu sjetve.

Iako se u Hrvatskoj najviše proizvode upravo žitarice, isplativost uzgoja istih je sve manja. To se u budućnosti može promijeniti, no u međuvremenu – kudikamo je bolje iste uzgajati za proizvodnju eko – sjemena.

 

Izrada: Pametan rast d.o.o za poslovno savjetovanje

Proizvode primarne poljoprivredne proizvodnje svakako treba prerađivati i povećati im na taj način vrijednost.

Autori: Stefania Skender i Toni Batel

Foto: 123rf

 

Stefania Skender je stručnjakinja za poslovno planiranje i EU projektni menadžment i direktorica tvrtke Pametan rast d.o.o. za poslovno savjetovanje.

Toni Batel je inženjer agronomije i direktor tvrtke Monte Vidal savjetovanja d.o.o.

 

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.