Ljiljana Kukec: „Hrvatska ima puno potencijala za franšizni način poslovanja“

franšize

Franšizni način poslovanja razvijen je u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj, u kojoj se sustavno razvija od sredine 1990-ih, kada je došao McDonald’s. Franšizni koncepti javljali su se i u Jugoslaviji, a od kraja šezdesetih postoje i knjige te priručnici o toj tematici u okvirima državnih poduzeća.

U razgovoru s Ljiljanom Kukec, predsjednicom Hrvatske Udruge za franšizno poslovanje, članicom Svjetskog franšiznog vijeća te članicom Upravnog odbora Europske franšizne federacije doznali smo koji je potencijal hrvatskog franšiznog tržišta, koji se problemi javljaju te kako izbjeći pojedine greške.

Što je ključ uspjeha franšize?

„U svim razvijenim zemljama svijeta franšizno poslovanje iskorišteno je za ono u čemu je najbolje, a  to je zapošljavanje i stvaranje održivih poduzetničkih pothvata. Hrvatska i regija za time još kaskaju. Franšizni procvat u Hrvatskoj i regiji tek bi se trebao dogoditi, odnosno na njemu se tek radi“, rekla je Ljiljana.

Premda još uvijek taj sektor poslovanja nema veću potporu institucija, neke važne su ipak pokrenule popularizaciju ovog načina poslovanja. Primjerice HGK, Hrvatska udruga za franšizno poslovanje, Cepor i Centar za poduzetništvo Osijek,naglasila je.

Također, i Veleučilište Vern ima kolegij Franšizno poslovanje, a Zrinski grupa je ove godine pokrenula Certificirani studij za menadžere franšiznog poslovanja što je drugi takav studij u svijetu u okviru visokog  školstva.

„Kad se odlučite rasti kao poduzeće tri su osnovna resursa ( i još puno drugih) koje morate osigurati: novac, vrijeme i motivirani menadžment koji će na kraju taj rast nositi na svojim leđima. U slučaju poslovanja kroz stvaranje vlastite franšize i prodaje iste, vi zapravo te resurse dobivate od drugih ljudi koji ulažu u vaš poslovni koncept, ali kao posebni pravni subjekti koji će vaš posao dalje razvijati na nekom njihovom teritoriju, koji opet oni poznaju puno bolje od vas“, istaknula je Ljiljana.

I zapravo od tuda proizlazi motiviranost – jer tko je bolje motiviran od novog poduzetnika koji na taj iskušani i testirani način ulazi u poduzetništvo, objasnila je. „Ključ uspjeha u franšizi je upravo taj prijenos iskustva, znanja i cjelokupnog know how-a s davatelja na primatelja franšize uz konstantno savjetovanje u toku poslovanja. Sve to se prenosi putem obuke i priručnika te na taj način novi primatelj franšize postaje stručnjak upravo za to poslovanje. To stalno savjetovanje, obuka i stalno savjetovanje u toku poslovanja su ključ uspjeha franšize“.

Najuspješnije hrvatske franšize

Iako neki poslovni koncepti tek kreću u korištenje ovog načina rasta, Ljiljana je nabrojala one koji to već rade godinama: Varteks iz Varaždina, Diadema iz Zagreba, Mlinar, Surf’n’fries iz Rijeke, Body Creator centri za mršavljenje iz Zagreba, Cammeo taxi, Narodne novine, Muzej Iluzija, Muzej prekinutih veza, Galileo, Aurodomus, bio&bio, Aqua, pizzeria Fat Cat iz Koprivnice… samo su neki od najuspješnijih hrvatskih franšiza.

„Od onih koji tek kreću s plasiranjem na franšizno tržište, tu su portal Čuvar sjećanja, originalna socijalna inovacija i koncept za održavanje grobova koji je jedinstven po tome što je kao poslovanje dostupan hendikepiranim osobama i može se obavljati od kuće. Matematički svijet iz Rijeke koji od djece radi male genijalce , Fish4wish iz Poreča sa ribicama koje ispunjavaju želje, cvjetni studio Flores iz Umaga i drugi“.

No, ipak oni koji nas stavljaju na scenu svjetske konkurentnosti su franšize iz turističkog sektora, nastavila je Liljana te istaknula Direct Booker iz Dubrovnika, Pointers iz Osijeka i Place2go iz Zagreba. „Ove brojke dokazuju  da potencijala ima, iako smo na zadnjem mjestu u svijetu po broju domaćih franšiza“.

Problemi kod franšiznog sektora

U Hrvatskoj postoji slabija poduzetnička klima, gdje mnogi ljudi ulaze u poduzetništvo iz nužde, a ne iz uočene prilike, što pokazuje i globalno istraživanje GEM. No, osim toga, postoje i drugi problemi kod razvoja franšiznog sektora u Hrvatskoj. Ljiljana je objasnila kako su oni vezani za spor i neučinkovit pravni sustav koji sigurno stvara nesigurnost za domaće poduzetnike te se ne žele izložiti riziku otkrivanja poslovnih tajni drugima, ne znaju kako se mogu zaštititi…

„Smatram da je najveći problem taj što poduzetnici skinu s interneta franšizni ugovor i misle da imaju franšizu. To je veliki problem jer stavljaju u opasnost onoga tko će takvo nešto, što nema veze s franšizom, kupiti i pokušati na temeljima kojih nema sagraditi biznis“.

Ljiljana napominje da postoje dosta takvih slučajeva pa mnogi poduzetnici dolaze u Udrugu i žale se da franšiza ništa ne valja, iako je zapravo nisu ni imali. „S druge strane dolaze nam primatelji takvih franšiza i plaču jer kažu kako nisu dobili edukaciju ili nije bilo priručnika i podrške. Ima svega“, istaknula je te nastavila:  „Franšiza je kloniranje uspješnog poslovanja, ako se projektira i složi onako kako treba. Ali ako ona ne postoji, već postoji kopirani ugovor, onda je to prodaja mačka u vreći.Toga se treba čuvati.“

No, kako bi se to izbjeglo, Hrvatska udruga za franšizno poslovanje već godinama projektira franšize za hrvatske i strane marke.Također, kao članica Europske franšizne federacije, uskoro će krenuti i s Certificiranjem hrvatskih franšiza koje zadovoljavaju europske kriterije, kako bi mogli pratiti što se tu točno događa.

„Franšizni odnos je kao brak“

U franšiznom načinu poslovanja mogu se javiti greške koje učini davatelj franšize ili koje učini primatelj, a Ljiljana je objasnila i kako ih izbjeći.

„Za davatelje najveće greške su one koje se tiču izbora svojih primatelja franšize. Da, svakako je lijepo prodati svoju franšizu i gledati kako se razvija negdje drugdje, ali ako nije pomno izabran partner, to može biti kratkog vijeka – što onda dovodi u pitanje vjerodostojnost i snagu brenda u očima kupaca. Svaki takav krivi partner može jako naškoditi cijelom lancu i davatelju franšize“, rekla je te navela kako se to može izbjeći pomnim biranjem partnera.

„Nije dovoljno da ima novac da kupi vašu franšizu, treba imati i želju i ambiciju da taj posao pokrene i postavi na noge. Često se kaže da je franšizni odnos kao brak, zakonski vezan odnos na duži period tako da i partnere treba na taj način birati.“

I primatelji franšize mogu učiniti greške, a Ljiljana ističe kako su one vezane za njihov karakter i predrasude o poduzetništvu, a ovise i o tome imaju li podršku obitelji. „Franšiza ima u više od 300 raznih djelatnosti i kada se krene u biranje biznisa koji bi radili svakako treba imati na umu vlastiti karakter. Bi li vas taj posao ispunjavao, odgovara li vam po navikama, biste li mogli raditi to 15 sati dnevno i biste li možda to mogli raditi nekoliko mjeseci bez plaće?“, objasnila je.

I upravo strast je ta koja će vam pomoći u tim teškim situacijama, da se sve izgura, smatra Ljiljana, jer ako toga nema, teško je.

Big Brother koji kontrolira sve

Još jedna stvar na koju upozorava je da u franšiznom poslovanju primatelj nikada nije sam.“Uvijek ima Big Brothera koji ga gleda, pomaže mu, ali i kontrolira. Ako netko  ne može podnijeti da radi unutar zadanog sustava i da ga netko kontrolira, onda franšiza nije za tu osobu“.

Također, javljaju se i predrasude o poduzetništvu od toga da će biti puno više rada nego što se planira, pa do toga da će biti puno posla o kojem se u prvom trenutku niti ne razmišlja. „Zato je tu važna potpora obitelji. Oni su ti koji će to najviše osjetiti i u takvim trenucima moraju biti uz novog poduzetnika kako bi mu bili podrška“, zaključuje Ljiljana Kukec.

Ukoliko želite više čuti o franšiznom načinu poslovanja, želite svoj biznis širiti putem franšize ili želite preuzeti franšizu, u Opatiji se 7. i 8. lipnja održava sajam i konferencija o franšiznom načinu poslovanja. Ulaz je besplatan.

Foto: privatna arhiva Ljiljane Kukec

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.