U posljednje četiri godine otkako postoji ovaj hvalevrijedan stručni magazin, Brend kultura je i sama postala brend. Od objavljivanja na ISSUU platformi, preko tiskanog izdanja magazina, pa sve do web stranice, Brend kultura laganim koracima širi svoje kanale komunikacije.
U izdanju Superbrandsa Hrvatska, svojim raznolikim, ali stručnim temama puni radne stolove top i middle menadžmenta najjačih kompanija na tržištu, medijskih kuća, marketinških i kreativnih agencija.
Od njezina nastanka naklada i čitanost rastu, upravo zbog velike zainteresiranosti menadžera koji časopis primaju u ruke, brendova koji se žele pojaviti u stručnom magazinu ove vrste, a ponajviše zbog oglašivača kojima je u interesu približiti se ciljanoj publici top hrvatskih menadžera.
Na kraju uspješne 2018. godine, razgovarali smo s glavnom urednicom Brend kulture, Josipom Celinić, koja nam je otkrila planove za 2019., koja će po svemu sudeći biti još uspješnija.
U listopadu prošle godine preuzeli ste uredničko mjesto magazina Brend kultura, tada samo tiskanog izdanja, a danas ste urednica i web stranice brendkultura.com. Uz vaše dugogodišnje novinarsko i uredničko iskustvo, je li ovo za vas ipak bio izazov i kako ste se snašli u uredničkim vodama tematike brendiranja i brendova?
Svaki novi projekt i smjer u kojem krene moj posao prihvaćam s veseljem i smatram pozitivnim izazovom. Svako novo iskustvo čini nas boljim, mudrijim i „pametnijim“ pa zašto se onda u njima ne okušati?! Tako je bilo i s ovim magazinom.
Istina je da je nakon godina različitih grana novinarstva u kojima sam radila, Brend kultura došla kao osvježenje s pozitivnim nabojem. Odmaknuti se od već viđenog i uobičajenog, istraživati i pisati o brendiranju, stručne teme na kreativan način, u magazinu koji je jedini takav na tržištu…ma tko bi odolio?
Brend kultura izlazi od 2015. godine, a tek odnedavno ste lansirali i web stranicu brendkultura.com. Koliko vam je taj online kanal otvorio novih vrata u suradnji s brendovima i mislite li da je još uvijek tiskani magazin onaj pravi, opipljivi medij koji se više cijeni?
Unatoč uvriježenom mišljenju nekolicine kako tiskani mediji odlaze i/ili trebaju ostati stvar prošlosti, vjerujem kako će se mnogi složiti sa mnom – opipljiv magazin u rukama ima jednu veću vrijednost. Čak iako nas je tehnološka ekspanzija sve na neki način zaslijepila, tiskovine su još uvijek jedan od glavnih izvora informacija, a posebno za stručne teme interesa. S druge strane, društvene promjene čine svoje, a razvoj tehnologije treba iskoristiti.
Web stranica nam nudi neke nove smjerove suradnji i ona je na usluzi brendovima o kojima pišemo u magazinu, kao njihov dodatni kanal komunikacije svojih postignuća, novosti i promjena u poslovanju široj publici krajnjih korisnika. Konstantni rast i interes za naše teme od strane menadžera koji magazin primaju na ruke, brendova koji se žele pojaviti na našim stranicama, a zatim i oglašivača, ponukao nas je da magazinu omogućimo da dopre do još većeg broja čitatelja Brend kulture i korisnika pojedinačnih brendova. Web stranicom smo sebi osigurali veću čitanost, a brendovima dodatni kanal komunikacije sa korisnicima usluga i proizvoda.
Brend kultura slovi kao jedini hrvatski magazin o kulturi brendiranja. Što uopće znači kultura brendiranja, zašto je ona važna i ima li Brend kultura kao stručni magazin uopće konkurenciju u Hrvatskoj?
Brend kultura jedini je stručni magazin koji piše o kulturi brendiranja, koji govori o uspjesima i neuspjesima velikih stoljetnih brendova, kao i onih novih, istražuje priče koje se kriju iza brenda i njegova loga, slavi putanje primijećenih i uspješnih i s veseljem prenosi emocije i hvalevrijedne dobre akcije te inspirativne teme.
Brend kultura zasad nema konkurenciju, a teško da će ju uskoro i imati, s obzirom da su kod nas urednička sloboda (bez PR-a) i ljubav na prvom mjestu. A tko to danas postavlja ljubav za temelj svog poslovanja? Ukratko, nije stvar u tome je li neki brend veliki ili mali, već koliko je njegova priča inspirativna, a utjecaj na malog čovjeka velik, jer na tržištu, kao i u ljubavi, nikako nije uvijek i sve dozvoljeno.
U magazinu se mogu pronaći različite rubrike kao što su KUL brend, KUL kampanja, KUL trend, BREND ID, vijesti vezane uz razne konferencije, kampanje, trendove u oglašavanju i slično. Koja je specifičnost pojedine rubrike, po čemu se ističu?
U rubrikama KUL brend, KUL trend i BREND ID najčešće donosimo priče o brendovima, poduzećima, agencijama ili pojedincima koji su drugačiji, koji su svojim uslugama ili proizvodima trenutno u trendu i koji su prepoznati po drugačijem načinu poslovanja, komunikaciji ili nečem trećem.
KUL kampanja je rubrika koju izričito prema mišljenju našeg uredništva posvećujemo nekoj kul kampanji, kampanji koja je brutalno iskrena, koja nas je nasmijala ili koja je pomaknula neke granice oglašavanja. Uredništvo je puno različitih stručnih pojedinaca koji prema osobnim kriterijima donose odluku po većinskom broju glasova, koji istim principom na početku svake godine proglašavaju i najKUL kampanju protekle godine.
Kako odabirete teme za pojedini broj i koji kriteriji su ključni za ono o čemu će se pisati u Brend kulturi? Vodite li se aktualnostima i zbivanjima u široj javnosti ili ste isključivo orijentirani na struku?
Tema broja uvijek se dogovori nekako spontano jer pojedina aktualna kampanja možda nas samo podsjeti na neku odličnu stvar drugog brenda. U dogovoru uredništva predlažemo, selektiramo i biramo najbolje teme koje možemo pripremiti za neki od sljedećih brojeva.
Uvijek smo nekoliko brojeva ispred onog koji se trenutno priprema jer se trudimo uvijek biti drugačiji i pisati o onom o čemu se do sada možda nije pisalo te informirati, podučiti i zabaviti. Da, aktualni smo, ali samo ako je to u sklopu naše teme broja. Prioritet dajemo uvijek pravim vrijednostima i dobrim pothvatima.
Na koji način brendovi mogu „zaslužiti“ da se o njima piše u Brend kulturi, imate li nekakav sustav selekcije?
Na nekoliko evenata Brend kulture koji su do sada održani pod pokroviteljstvom Superbrands Hrvatska, pozivali smo brendove da nam se javljaju, da predlože temu koju bi voljeli plasirati u našem magazinu, temu koju bi voljeli da javnost spozna kao dio njihova brenda. Nije sve u brojkama i profitu, emocija dobre i inspirativne priče jedan je od vrjednijih elemenata brenda i u konačnici dobrog teksta.
Sustav selekcije uvijek postoji, a to je jednostavna želja da biramo dobre priče, da pomognemo da kul projekti ne prođu neprimijećeni i da prava stvar, kvaliteta, emocija i hrabrost budu nagrađeni, makar samo retcima u našem magazinu. Kriterija nije puno ili su oni potpuno jasni, ali već pune četiri godine autentičnosti, bez kopiranja i punjenja stranica PR tekstovima, njegovanja slobodnog stila bez dosadnog pisanja, lijepog i preglednog dizajna, potvrda je i pohvala za Brend kulturu od strane brojnih brendova i pojedinaca koji se žele još jednom i opet pronaći u našem magazinu.
Možete li izdvojiti brend, sugovornika intervjua ili temu magazina koja vas se najviše dojmila i zašto?
Volim pisati, volim svoju struku, a još kada pišem o stvarima koje imaju pozitivan učinak na nekoliko razina, sreća je tim veća. Brend kultura broj 17 s kršenjem pravila kao temom broja, zasigurno je jedan od brojeva koji sam radila s velikim elanom. Taj broj ima pozitivnu konotaciju, a u pripremi smo, uz veliki trud, uspjeli sažeti nekoliko brendova koji su nas svojim pomicanjem granica najviše oduševili.
Agencija koja za temelj svojeg poslovanja ima ljubav, tvrtka koja uvodi 4-odnevni radni tjedan, kampanja koja prikazuje stvarna ljudska tijela i svakidašnje životne situacije ili primjeri brendova koji uz svoje poslovanje njeguju suživot čovjeka i prirode, samo su neke od tema koje pokazuju da, ako postoji volja, postoji i način.
Svi tekstovi u Brend kulturi su autorski. Objavljujete li uopće klasične PR-ove ili strogo zazirete od njih? Tko su ljudi koji stoje iza vaših tekstova?
Ono što sa sigurnošću mogu reći je da PR tekst nećete vidjeti na našim stranicama. Iako nas on može navesti na trag neke dobre priče koju zatim istražujemo, pretresamo svaki detalj, tražimo sugovornike, samo autorski tekst ono je što objavljujemo u magazinu ili na našem web-u. Upravo autorskim tekstovima koji njeguju osoban stil svakog autora koji se pojavi na našim stranicama želimo ostati autentični i biti prepoznati po vrijednostima koje njegujemo.
Također, ovisno o temama koje pokrivamo, autori tekstova nisu samo novinari, već suradnici agencije Dhar media u kojoj nastaju ove brend stranice, a to su stručnjaci iz brojnih područja, voditelji različitih odjela i tvrtki te poduzetnici. Pružamo priliku i pojedinim studentima koji se žele okušati u svijetu tiskanih medija te ih podučavamo sa žarom želje za pisanjem pozitivnih i stručnih tema koje će na koncu netko i pročitati.
Koji su vam planovi za 2019. godinu, hoće li biti kakvih novosti vezanih uz sam magazin i kakve sve zanimljive teme možemo očekivati u narednim brojevima?
Plan je u 2019. godini ostati dosljedni sebi! Vjerujem kako će u narednih pet brojeva svatko moći pronaći nekoliko zanimljivih tema za pročitati, bilo da je iz privatnih ili poslovnih razloga. Stranice će puniti priče i intervjui, istraživanja i vijesti o velikim brendovima koji inspiriraju svojim uspjesima, o nekim novim hrabrim poslovnim pothvatima, psihološkoj strani pojedinih odluka, o hrani, ljepoti, tehnologiji. Brend kultura uvijek ima asa u rukavu i zato se slobodno opustite i uživajte u našim iznenađenjima.
I za kraj, vaša novogodišnja želja za dobar početak godine je…?
Za dobar magazin trebamo dobre sugovornike, a za neke teme, usudim se reći, kao da nema dovoljno hrabrosti za komunikaciju. Naravno da većina komunikacije, posebno velikih kompanija, ovisi o nekoliko stupnjeva nadležnosti te pravilima unutar tvrtke, ali veličina jednoga očituje se i u njegovu priznanju i nošenju s pogreškama.
Pa zašto recimo ne bismo pisali o najvećim fuc*k up-ima brendiranja? Stoga ću velikim brendovima zaželjeti malo više hrabrosti, nekim novim brend licima vjetar u leđa i svima zajedno uspješnu i nadahnjujuću 2019. godinu. Brend kultura be with you!
Foto: Brend kultura
