Najčešće networking greške

Dok nisam krenula pisati ovaj članak, nisam ni razmišljala da na mrežama na kojima imam profile radim, svjesno ili nesvjesno, određene greške. Kad sam istraživala i čitala što stručnjaci kažu i navode kao najčešće greške networkinga, malo sam zastala i razmislila.

Dobar i kvalitetan networking, kažu stručnjaci, zahtjeva strategiju, pripremu, istraživanja te određenu dozu socijalne inteligencije, a posebno ukoliko preko društvenih mreža konkuriramo za posao

Ponekad ovo pobrojano nije dovoljno.

U ova teška vremena svjetske i nacionalne krize, broj nezaposlenih veći je od broja novootvorenih radnih mjesta, sve je više nekonvencionalnih metoda traženja posla, a sve više se takve odobravaju. Stručnjaci savjetuju da se sjetimo stare izreke da svi imamo po dva uha i jedna usta te ih moramo naučiti koristiti u optimalnom omjeru. Moramo znati dobro promatrati i ocijeniti situaciju. Kad postanemo svjesni da networking ne smijemo iskorištavati samo za prodaju svojih usluga i samopromociju, već kao projekt izgradnje novih odnosa, koji nam u budućnosti mogu puno donijeti, na pola smo puta dobrog networkinga.

Prije nego navedem pet najčešćih grešaka networkinga, skrećem vam pažnju na činjenicu da je networking s nepoznatom osobom iz razloga da ju pitate za određeno radno mjesto, bez upoznavanja i bilo kakve komunikacije, agresivno, nekulturno te kontraproduktivno! Ne zaboravite na ovo! Pet stvari koje nikako ne smijete raditi:

Ne vjerujte previše internetu!

Iako su nam društvene mreže i e-mail postali nezamjenjiv dio kod traženja poslova, ništa još uvijek ne može nadmašiti razgovor oči u oči, licem u lice, na sastancima, kavi, ručku,… Najjednostavnije je ne javiti se na telefonski poziv ili pak, priznajte ponekad to volimo, izbrisati e-mail. Otići usred sastanka i jednostavno ga napustiti, sasvim je teže. Stručnjaci se kod ovog pozivaju na činjenicu da ljudi mnogo duže i detaljnije pamte ‘živu’ riječ od pisane. Ako ste se već, uslijed svega, odlučili na e-mailove ili umrežavanje, nemojte upotrebljavati masovne e-mailove i poruke. Ne trebamo biti stručnjaci da zaključimo da je takvima mjesto u smeću!

Budite jasni – izbjegnite moguće nejasnoće

Jasno i jednostavno objasnite svoje ciljeve u budućoj karijeri. Obraćajte se samo onima za koje smatrate da vam mogu pomoći u tome. Krenete li linijom manjeg otpora i počnete masnovno dijeliti svoj životopis i svoje kontakte, dogodit će im se isto što se događa i masovnim e-mailovima – završit će u smeću!

Bez obzira na sve, nikad ne odustajte!

Dobro je da ste umreženi i kad ne tražite posao! Na taj će način vaša mreža uvijek biti spremna i ažurirana kad Vam zatreba. Ponekad, s vremena na vrijeme, podsjetite članove svoje mreže o svojim profesionalnim afinitetima, dodatnoj edukaciji i stečenom iskustvu. Nemojte objavljivati negativne komentare o trenutnom poslodavcu te nadređenima. S time ćete samo stvoriti reputaciju nelojalnog zaposlenika, a to bi moglo otjerati potencijalne poslodavce.

Nemojte biti sebični!

Zvuči čudno, zar ne? Jedna od najčešćih pogrešaka na koju možemo naići jest networking isključivo i jedino za vlastite ciljeve! Informirajte se i upoznajte s onim što rade članovi vaše mreže te svoja znanja, vještine, iskustva i informacije stavite im na raspolaganja i pomognite kad se za to ukaže prilika. Na taj način bit ćete otvoreni i pokazati inicijativu te sklonost timskom radu, što se jako cijeni na tržištu rada.

Nikad, ni u kojem trenutku, nemojte zlorabiti svoju mrežu 

Prečesto slanje životopisa i novosti iz karijere, najjednostavniji i najbolji je način da se nađemo na listi nepoželjnih, odnosno onih za ‘ignore’. Morate paziti i na preporuke i reference. Kod preporuka, bitno je od koga dolaze, a ne broj i sadržaj. Pazite tko će Vas preporučiti, jer ako za nekog znamo da je lijeni radnik, nesklon timskom radu i glavni tračer u uredu, i o vama će potencijalni poslodavac dobiti takvu sliku. Preporuka može biti dvosjekli mač – može nam ju dati odličan, kvalitetan i uspješan u svom poslu, no upravo ovime, izaziva ljubomoru kod svojih kolega. A stručnjaci nas upozoravaju na situaciju koja se u posljednje vrijeme događa. Naime, istraživanja su pokazala da ‘friški’ diplomanti u traženje posla uključuju roditelje, a neki vode roditelje i na razgovore za posao. Time ne ostavljamo nimalo lijep dojam na potencijalne poslodavce, iako roditelji mogu u traženju posla biti vrlo korisni. Kad dođe do razgovora za posao, roditelji moraju pustiti djecu da odrastu. Uistinu moraju!

Na kraju da zaključim ovu temu – ne zaboraviti ponekad reći jednostavno malo ‘hvala’. I nemojte se nikada obeshrabriti!

Petra Slavečki – 10 godina u novinarstvu, prva i velika ljubav radio. Radila je brojne poslove u elektroničkim medijima, a iskustva ima i u pisanim medijima, bila je urednica besplatnih novina rađenim u suradnji s NCL Media Grupom. Sudjeluje u brojnim kulturno-zabavno-turističkim i humanitarnim projektima na području Koprivničko-križevačke županije. Radi na Radio Koprivnici.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -