Znate li koje su obveze poslodavaca za vrijeme godišnjih odmora?

obveze poslodavaca

Stiglo je ljeto, a stižu i godišnji odmori. Prije nego što se prepustite odmaku od poslovne svakodnevice, pozabavite se vrlo važnim segmentom koji predstavlja upoznavanje i određivanje svih elemenata koji su ključni za korištenje odmora. Koja su zakonska prava zaposlenika, ali i obaveze poslodavaca u ovom dijelu poslovne suradnje saznajte u nastavku.

Koliko može trajati godišnji odmor?

obveze poslodavaca

Prije određivanja godišnjeg odmora, poslodavac prvenstveno treba utvrditi ima li radnik pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora te koliko dana traje godišnji odmor.

U skladu s hrvatskim Zakonom o radu, radnici imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu. Godišnji odmor od pet tjedana imaju maloljetnici i radnici koji rade na poslovima na kojima uz, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja.

U slučaju novozaposlenih radnika, valja imati na umu da pravo na puni godišnji odmor radnik stječe tek nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca. Do tada radnik  ima pravo na razmjerni godišnji odmor koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Zakonom o radu propisani su i drugi slučajevi u kojima će radnik imati pravo samo na razmjerni godišnji odmor (primjerice u slučaju prestanka radnog odnosa).

Godišnji odmor utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. Ako radnik radi u petodnevnom tjednu, zakonski minimum trajanja odmora iznosi 20 dana. Ako se pak radi o šestodnevnom radnom tjednu, radnik ima pravo na 24 dana godišnjeg odmora.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje bolovanja te dani plaćenog dopusta ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Iznimno, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik trebao raditi na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.

Poslodavac može odrediti i duže trajanje godišnjeg odmora od minimuma propisanog Zakonom o radu, a radnik uvijek ima pravo na primjenu najpovoljnijeg prava bez obzira gdje je ono propisano. Zato bi poslodavci trebali provjeriti relevantne odredbe ugovora o radu, pravilnika o radu ili drugog akta.

Koliko iznosi naknada plaće i što s regresom?

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnici imaju pravo na naknadu plaće najmanje u visini njihove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Važno je voditi računa da se u izračun naknade uračunavaju i sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad. Pravo na veću naknadu također je moguće odrediti internim aktima poslodavca.

obveze poslodavaca

Iako poslodavci često isplaćuju jednokratnu naknadu kao pomoć za korištenje godišnjeg odmora (u praksi poznati “regres”), poslodavac nije obvezan isplatiti takvu naknadu. Naime, isplata “regresa” je autonomna odluka poslodavca koja može biti propisana pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim internim aktom.

Naravno, ukoliko se poslodavac takvim aktom obvezao isplaćivati “regres”, radnik ima pravo zahtijevati isplatu. Sukladno poreznim propisima, poslodavac može isplatiti radnicima prigodnu nagradu, kao neoporezivi primitak do 2.500,00 kuna godišnje.

Poslodavci zaduženi za raspored

obveze poslodavaca

Poslodavac također treba utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. O odluci je dužan obavijestiti radnika najmanje petnaest dana prije korištenja o njegovom trajanju i razdoblju korištenja.

Međutim, jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja (osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju).

Radnik tijekom kalendarske godine u kojoj je godišnji odmor stečen, mora iskoristiti najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju. Ipak, to je podložno promjenama ako se radnik i poslodavac drugačije dogovore.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora prenosi se u drugu godinu i koristi najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, osim ako mu je bilo omogućeno korištenje odmora. Poslodavac i radnik se mogu dogovoriti da radnik neiskorišteni dio godišnjeg odmora koristi i nakon tog datuma. Također, zakon propisuje određene iznimke kada se godišnji odmor može koristiti i do kraja iduće godine.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor niti mu se može isplatiti naknada umjesto godišnjeg odmora. Iznimno, u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu koja se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Poslodavac je dužan voditi računa o svim navedenim obvezama, jer u suprotnom može doći do primjene prekršajnih kazni, kako za poslodavca, tako i za odgovornu osobu kod poslodavca.

Autor: odvjetničko društvo Wolf Theiss

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.