Jeste li znali da žene u Hrvatskoj nisu ravnopravne ni po pitanju mirovina? Pripremite se za nju na vrijeme!

odlazak žena u mirovinu

Nedavno objavljeno istraživanje Svjetske banke „Žene, posao i zakoni 2019.“ o položaju žena u svijetu po pitanju zakonskih prava pokazao je da je Hrvatska najslabija u zakonskom jamčenju ravnopravnosti upravo u zakonima koji reguliraju mirovine.

Financijska nesigurnost u starijoj dobi

U područuju jednakosti prava na istu visinu mirovina muškaraca i žena, Hrvatska je u ovom istraživanju dobila 75 od mogućih 100 bodova, što je naša najlošija ocjena. U kategoriji zakonske zaštite majki dobili smo 80 bodova, a za zakonski reguliranu jednakost plaća maksimalnih 100.

Žene koje se približavaju umirovljenju stoga se često susreću s izazovom koji nisu predvidjele ranije u životu – rizikom od financijske nesigurnosti u starijoj dobi. Taj je rizik kod žena mnogo izraženiji nego kod muškaraca. Velik broj njih tada poželi da su mirovinu počele planirati mnogo prije.

Iako bi žene za svoju mirovinu trebale štedjeti već od početka karijere, u Hrvatskoj ljudi općenito o tome počnu razmišljati prekasno.

To što zakoni koji određuju visinu mirovina nisu na njihovoj strani, ženama je već dovoljno otežavajuća okolnost, ali ne i jedina. Evo koji su drugi razlozi zbog kojih će većina žena imati niže mirovine od muškaraca ako se na vrijeme ne počnu pripremati.

1. Žene zarađuju manje

Iako je omjer muškaraca i žena na tržištu rada danas gotovo izjednačen i iako imamo zakonom pravo na jednake plaće u stvarnosti i kod nas, po visini primanja, žene često zaostaju za muškarcima. Njihove plaće su generalno još uvijek manje i sporije rastu. Manje plaće znače i manje izdvajanja u obvezno mirovinsko osiguranje. A to znači i niže mirovine u budućnosti.

odlazak žena u mirovinu

2. Žene češće brinu o drugima

Žene daleko češće nego muškarci uzimaju pauzu od karijere ili preuzimaju radno mjesto na pola radnog vremena kako bi skrbile o djeci, bolesnim supružnicima ili starijim roditeljima. Tijekom tog razdoblja uopće ne zarađuju ili zarađuju značajno manje. Ponekad, da bi o njima brinule, u mirovinu odlaze ranije nego što su planirale. Budući da onda rade manji broj godina, imaju i manje vremena za akumuliranje sredstava za mirovinu. A manji broj ili izostanak uplata u obvezno mirovinsko osiguranje, donijet će ženama manju uštedu u mirovini i lošiju financijsku situaciju od većine muškaraca.

3. Žene žive dulje

Prosječan je životni vijek u Hrvatskoj 81 godina za žene i 75 godina za muškarce, što znači da žene u prosjeku žive šest godina dulje nego muškarci. Kako žene prosječno žive dulje od svojih partnera, ne mogu računati da će uvijek financijski moći računati i na njegovu mirovinu. Zato dugovječnost može biti i dvosjekli mač jer žena raspoloživ iznos svoje mirovine mora „razvući“ na šest godina dulje razdoblje.

A dulji život znači i skuplji život, osobito ako uzmemo u obzir da dublja starost nosi i više bolesti i ovisnosti o pomoći drugih u svakodnevnom životu, što ujedno zahtijeva više izdvajanja za zdravstvenu skrb. Zato će ženama u prosjeku trebati više financijskih sredstava za život u mirovini.

4. Mirovinska štednja

Kada se sve navedeno zbroji – dulji životni vijek žena od muškaraca i manje mirovine, za žene je ključno da se čim prije pobrinu za svoju financijsku sigurnost u trećoj životnoj dobi. Što prije počnete, dulje štedite, a to znači da imate i više vremena da se povećava vaša ušteđevina.

Jedan od najboljih i najisplativijih načina da si osigurate pristojnu mirovinu je ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove, odnosno treći mirovinski stup. Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća prinos fonda i državna poticajna sredstva, ali i porezne olakšice za poslodavce.

Sami odabirete učestalost, trajanje, kao i visinu uplata u fond. Uplate nisu obvezne te se kod neredovitih uplata članstvo ne prekida, a postojeća sredstva nastavljaju ostvarivati prinose. Na dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaćate porez, a država na uložena sredstva isplaćuje poticaj od 15% godišnje na uplate do najviše 5000 kuna, što znači da najviši državni poticaj može iznositi 750 kuna. Najranija dobna granica za podizanje ušteđenog iznosa mirovine je navršenih 55 godina života, a u slučaju ranije smrti sredstva se u cijelosti nasljeđuju.

Foto: 123rf

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.