Poljakinja Natalia Zielinska u Hrvatsku donijela iskustvo najuspješnije zemlje u povlačenju EU sredstava i smatra da Hrvati nisu svjesni bogatstva koje ih okružuje

provedba eu projekta

Svoje iskustvo u pripremi EU projekata započela je prikupljati još za vrijeme fakulteta u Poljskoj, a sve o tome zašto je odlučila doći u Hrvatsku i ovdje pomagati poduzetnicima početnicima u razvoju njihovog poslovanja u intervjuu nam je otkrila naša sugovornica Natalia Zielinska.

Poljsko-hrvatska životna slagalica

Natalia je studij kroatistike upisala u Wroclawu i već nakon godinu dana studiranja hrvatskog jezika i proučavanja povijesti, shvatila je da ju najviše zanimaju aktualne društveno-političke teme. Iz tog razloga odlučila je upisati drugi smjer na fakultetu koji se zove Europski studij.

„Tamo sam specifično počela raditi na regionalnoj politici ovog područja. Spojila sam dva smjera i radila sam na temi Politike regionalog razvoja na području šire bivše Jugoslavije, odnosno kako se formira model regionalnog razvoja u kontekstu europskog proširenja. Na tu temu pisala sam i diplomski rad“, priča.

Dok je studirala u Poljskoj, istovremeno je i radila.

„Kod nas Poljaka normalno je da istovremeno studiramo i radimo, kako bi nakon fakulteta odmah imali i nekakvo radno iskustvo. Tako da sam prije nego što sam diplomirala istovremeno radila i na EU projektima u Wroclawu.“

U međuvremenu je tri puta došla na studentsku razmjenu u Zagreb i odradila praksu u Ministarstvu regionalnog razvoja Republike Hrvatske. S obzirom da je imala specifično znanje i poznavala jezik, poslovni partneri ubrzo su joj ponudili priliku da ovdje krene u vlastiti biznis vezan uz europske fondove. Tako je i krenula. Ipak, ne bez određenih problema.

„Moji prvi poslovni partneri odustali su kada su vidjeli da to u Hrvatskoj ne funkcionira tako dobro kao u Poljskoj. Ali ja sam po prirodi takva da kad nešto naumim, nitko me ne može obeshrabriti. Bez obzira na sve sama sam krenula u te vode.“

provedba eu projekta

Počela je raditi na uskom području vezanom uz poljoprivredu i manje tvrtke, nakon čega je proširila djelatnost na jedinice lokalne samouprave. Vrbovsko je grad s kojim je počela surađivati i gdje je realizirala najviše projekata. U jednom trenutku odlučila je isključivo se posvetiti svojoj karijeri i otvorila je obrt.

„Nakon pola godine zvala me druga poljska tvrtka, koja također radi na EU projektima u Hrvatskoj. Zamolili su me da preuzmem njihovu tvrtku koja je registrirana u Zagrebu i to kroz ulogu direktorice.“

EU fondovi nisu za svakoga

Euro Grant Konzalting je savjetodavna tvrtka koja se prije svega bavi pisanjem i provedbom EU projekata, a onda i savjetovanjem u ostalim područjima bitnima za razvoj poduzetnika, poput financijskom i ostalog upravljanja. Ovaj tim stručnjaka educiran je u Poljskoj, zemlji koja je najuspješnija kada je u pitanju povlačenje sredstava iz EU, ali i općeniti razvoj.

Njihovi klijenti pripadaju lokalnoj samoupravi, nevladinim organizacijama, a tu su i poduzetnici te startupovi za koje su svojim radom u sklopu krovne tvrtke prikupili bespovratna sredstva u totalnom iznosu od 450 milijuna kuna u Poljskoj i Hrvatskoj. Natalia kaže kako je interes za EU projekte sve veći, ali često i – pogrešno usmjeren.

„U puno slučajeva EU fondovi uopće nisu pravo rješenje. Nerijetko tvrtkma treba samo podrška po pitanju financijskog savjetovanja, marketinga ili networkinga. Isto vrijedi kod javnog sektora. EU projekti stvaraju konkretnu obavezu i dugoročno ulaganje, čega velik broj klijenata nije svjestan.“

(Pre)opmitistični projekti

Njena velika prednost u ovom poslu je trogodišnje iskustvo u Vrbovskom, zbog kojeg detaljno poznaje cijeli proces prijave projekta, ali i postojeće rizike koje nastaju nakon odobrenja projekta.

„Osmišljavanje i provedba moraju se nadovezivati na niz zakona po kojima jedinice lokalne samouprave funkcioniraju. Mislim da je to velika pravna poteškoća za njih. Postoji puno konzultanata koji dođu u neko područje jedinice lokalne samouprave, a ne poznaju uopće specifiku područja. Predlažu neke optimistične projekte s puno sudionika i onda ti projekti padaju u vodu nakon pola godine jer je jako teško provesti projekt od 5 milijuna kuna u određenoj jedinici koja primjerice ima 5.000 stanovnika i proračun od 15 milijuna kuna.“

Upravo zato, kada su u pitanju EU fondovi, smatra kako je vrlo važno odabrati kvalitetnog konzultanta koji ima iskustvo i kontekst u provedbi sličnih programa.

„Konkurencija me uopće ne brine jer mislim da nas privatnike ona motivira da budemo još jači. Svako malo pojavljuje se neka nova edukacija i tečaj za voditelje EU projekata, što je dobro jer treba ulagati u obrazovanje. Ja sam osobno završila 5 godina fakulteta, od čega dvije godine stručnog diplomskog studija i mislim da se u kratkom roku ne može dobro upoznati materija i to nepoznavanje može dovesti do situacije prijava projekata koji su formalno ispravni, ali vrlo problematični u provedbi.“

provedba eu projekta

Kompleksnost postupka provedbe projekta i kod jedinica lokalne samouprave i kod poduzetnika nije jedini problem u sustavu EU fondova u Hrvatskoj. Problem kod poduzetnika iz manjih, ruralnih područja je dezinformiranost, a to se posebice osjeti kod poljoprivrednika. Ipak, to nije nešto na čemu se ne može raditi.

„Uvijek savjetujem – kada naiđete na neki problem, nemojte se demotivirati i živcirati nego jednostavno potražite pomoć. Svaki problem ima rješenje. Nemojte odustajati jer je ta početna točka i početak velike poslovne avanture.“

Misija – njegovanje poduzetničkog duha

Euro Grant Konzalting službeni je partner Hrvatske obrtničke komore u projektu HOK ZNA. Hrvatska obrtnička komora putem ovog projekta nastoji svojim članovima omogućiti kvalitetnije i povoljnije poslovanje te poticajno poduzetničko okruženje.

„Zajedno s HOK-om želimo biti pokretač hrvatskog gospodarstva na opću dobrobit svih dionika obrtništva u Hrvatskoj, čime želimo djelovati na rast inovativnosti i poduzetničkog duha naših građana“, kaže Natalia.

S obzirom da imaju veliku bazu poznanstava, počeli su povezivati svoje klijente s drugim stručnjacima iz istog područja. Primjerice, poznavajući lokalne potrebe današnjeg Ogulina, s poljskim partnerima započeli su s provedbom besplatnih edukacija za poduzetnike početnike.

„Za poljski inkubator u Hrvatskoj, PL EUROPA d.o.o., održavamo sedam različitih edukacija putem kojih pružamo znanje poduzetnicima o svemu što im je potrebno za dobro poslovanje. To uključuje sve od računovodstva, prava, marketinga i komunikacija pa do EU fondova“, priča.

Svoje osnovne usluge EGH planira proširiti sukladno ovim, već započetim projektima.

„Naš core biznis je u EU fondovima,  a sve više radimo na razvoju usluga za poduzetnike, naročito poduzetnike s ruralnih područja i poduzetnike početnike. Nadamo se da ćemo kroz originalne alate omogućiti našim korisnicima još bolje snalaženje na vrlo zahtjevnom hrvatskom tržištu“, poručuje.

Dvostruki kućni ured

Natalia je u Hrvatsku došla zbog posla, ali i – ljubavi. Ispričala nam je nešto više o tome.

„Supruga sam upoznala na jednom od EU projekata u sklopu programa Youth in Action, još dok sam studirala. Kako sam dolazila u Hrvatsku na studentske razmjene i kasnije u sklopu stručnih praksa, tako smo razvijali vezu. U jednom trenutku odlučili smo osnovati obitelj, a obzirom da sam znala hrvatski i imala već iskustva na tržištu, odlučili smo ostati ovdje, barem za početak i tako smo ovdje dočekali dvoje djece.“

Natalia je danas majka dvije kćeri i roditeljstvo je u njenom, a i mnogim drugim slučajevima, isprepleteno s karijerom.

„Prvu tvrtku otvorila sam dok sam bila na prvom porodiljnom, a drugu dok sam bila na drugom. Upravo zato jer su postojali ograničeni uvjeti, radila sam efektivnije. Imala sam dva, tri sata u kojima sam napravila više nego sada u dva ili tri dana. Morala sam se organizirati, ali djeca su meni najveća motivacija. To što mi oni daju nešto je najveće i najljepše“, kaže ova mlada majka i poduzetnica.

Stop hrvatskoj centralizaciji

Otkrila nam je i razlike između Poljske i Hrvatske, kako u poslovnom, tako i u društvenom smislu.

„Poljska je prevelika zemlja da se može pričati o nekim standardnim obrascima ponašanja i usporediti sa Hrvatima. No, činjenica je da se na privatnoj razini Hrvati i Poljaci dosta slažu, za razliku od poslovnog svijeta, u kojem razlike u mentalitetu tek dolaze do izričaja. Poljaci su više formalni, složeni i definitivno hladniji u međuljudskim odnosima, ali meni osobno odgovara poslovna etika Poljaka, njihova inovativnost i poduzetnost. Hrvati su puno topliji, otvoreniji u kontaktu sa ljudima i kupcima no brzo odustaju kod složenih zadataka, nemaju razvijene radne navike, zbog čega je poslovanje ovdje dosta kaotično.“

Kaže kako u Poljskoj preko polovice tvrtki vode žene, dok je u Hrvatskoj to još uvijek novost. Primjećuje suprotne trendove u još jednom području.

„Po pitanju svakodnevnog života u Poljskoj se trenutno odvijaju procesi emigracija urbanog stanovništva u ruralna područja i dolazi do razvoja manjih gradova u neposrednoj blizini aglomeracija. S druge strane, u Hrvatskoj ljudi masovno odlaze iz manjih mjesta, što zbog velikih troškova putovanja, što zbog mentaliteta.“

Natalia vodi posao iz Ogulina i tvrdi kako je kvaliteta života tamo u najmanju ruku jednaka kao u glavnom gradu.

„Radim u manjem mjestu udaljenom samo 100 km od Zagreba i 80 km od Rijeke te redovno putujem jer imamo regionalne urede diljem Hrvatske, ali ovdje je Zagreb ekvivalent kvalitete, što nije uvijek slučaj. Smatram da velika snaga hrvatskog poduzetništva leži upravo u obiteljskim firmama u manjim mjestima, a ne u velikim korporacijama u velegradu. Kvaliteta života u mjestima poput Ogulina je neusporediva, imamo sve nadohvat ruke – škole, vrtiće, ambulante i poreznu upravu. U pola sata možete obaviti stvari za koje trebate cijeli dan u Zagrebu. Ipak, Hrvati još uvijek ne shvaćaju vrijednost toga i nisu svjesni bogatstva koje ih okružuje“, zaključuje Natalia.

Foto: privatna arhiva

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.