Promjena karijere – ludost ili hrabrost?

Koliko ljudi poznajete koji rade u potpuno drugačijoj branši od one za koju su se školovali? I to nakon što su već ostvarili zavidne rezultate u svojoj struci?

Je li moguće, nakon godina rada u struci, promijeniti karijeru i ući u potpuno nepoznato područje? Ili je za neke stvari jednostavno prekasno?

Razgovarale smo s tri mlade žene koje dolaze iz vrlo specifičnih struka. To su Danijela Poštić koja je završila studij geografije i geoinformatike, Ana Vuković, diplomirani kemijski inženjer s višegodišnjim iskustvom u naftnoj industriji te Gorana Lambaša, inženjer geodezije u kojoj je provela 5 godina i dogurala do pozicije voditelja.

Sve tri su u jednom trenutku života zaključile da im njihova struka više ne može ispuniti potrebe i ambicije te su odlučile preći u IT industriju. Danas sve tri rade kao konzultanti u IT tvrtki Lemax, gdje surađuju na projektima implementacije softvera i edukacije korisnika.
One su izvrstan primjer kako je za promjenu karijere potrebna velika doza hrabrosti – možda i ludosti – ali i potpora okoline te čvrsta vjera u vlastite sposobnosti.

Zbog čega ste se odlučile na promjenu karijere? Koja je bila ključna stvar koja vas je na to potaknula?

promjena karijere
Gorana Lambaša

Gorana: Nakon 5 godina rada u geodetskoj struci zaključila sam da mi nedostaje izazova i da se ne vidim u toj branši idućih 60 godina radnog staža. Stoga sam se odlučila na promjenu kako bih samu sebe izazvala i dokazala si da mogu puno više.

Ana: Veliki utjecaj na moju ideju o prelasku iz kemijske industrije u IT imala je odluka o tome da se želim vratiti u Hrvatsku i živjeti u Zagrebu jer sam provela niz godina radeći u inozemstvu. Htjela sam pronaći posao kroz koji ću se razviti tako da i za 20 godina budem konkurentna na tržištu rada. Imala sam osjećaj da IT tu ima prednost pred kemijskom industrijom. Jesam li bila u pravu, e to ćemo tek vidjeti.

Danijela: Firma u kojoj sam radila nije se pokazala toliko idealnom koliko sam ju zamišljala. Posao mi nije bilo dovoljno uzbudljiv i izazovan. Ključna stvar za promjenu karijere je bilo moje shvaćanje da u struci vjerojatno neću naći bolji posao od onoga koji sam u tom trenutku radila jer sam na neki način dosegnula plafon.

S kojim sve izazovima ste se pritom susrele i je li vas bilo strah promjene?

Danijela: Najveći strah mi je bio da neću biti dovoljno dobra i da ću time razočarati sebe i ljude koji su me podržavali u odluci da promijenim struku. Također, bila sam svjesna da se najvjerojatnije više neću vratiti svojoj struci i trebalo mi je neko vrijeme da to prihvatim i napravim korak naprijed. Moja okolina mi je bila jako velika podrška u tom procesu jer su vidjeli da nisam bila zadovoljna.

Ana: Dok sam razmišljala o prelasku u IT nekoliko sam si puta sama postavila pitanje jesam li uzalud studirala kemijsko inženjerstvo. Na početku sam se najviše bojala vlastitih pogrešaka. Konzultantski posao koji sam radila u naftnoj industriji bio je jako zahtjevan i stresan, ali sam kroz njega naučila da koja god nepredviđena situacija se dogodi, ja ću se snaći. Ta spoznaja mi je puno kasnije pomogla, a pomaže mi i sada. Prilikom druge promjene posla, straha od pogrešaka i neiskustva zapravo uopće nije bilo. Iako mi fali iskustva u IT-ju, jednostavno znam da to nije problem, i da mi treba samo malo vremena da se na sve prilagodim kako bih dala puni doprinos firmi za koju radim.

Gorana: Naravno da vam se svakakva pitanja vrte po glavi kada izlazite iz svoje komfor zone, to je neizbježno. Moj pristup je bio inženjerski – olovka, papir i lista za i protiv. Tad sam shvatila da je najveća promjena za mene promjena same branše, ali da sam već stekla vještine koje su mi potrebne za obavljanje mog današnjeg posla.

“Uopće ne osjećam pritisak da u IT-ju moram ostati zauvijek i da se ne mogu vratiti u kemijsku industriju ukoliko poželim. Za mene, zapravo, prelazak u IT nije promjena karijere već samo slijed osobnog razvoja.” – Ana Vuković

Koliko vam iskustva s prethodnih poslova koriste u današnjem poslu?

Danijela: Najveće iskustvo s prethodnog posla koje mi je pomaže u današnjem je rad s klijentima. Naravno, svaki klijent je različit, pa je tako i svaka komunikacija zanimljiva sama za sebe. No, s vremenom sam stekla sve više sigurnosti u sebe, a vjerujem da to i klijenti primijete.

Ana: Svaki novi posao mi je zapravo bio nadogradnja na prethodni. Apsolutno sve što sam u bilo kojem poslu napravila, kad tad mi zatreba; niti jedan utrošeni sat nije uzaludan. U sadašnjem poslu mi najviše koristi iskustvo rada s klijentima, nošenje sa svim njihovim pitanjima i emocijama (od radoznalosti i sreće, preko straha, ljutnje i razočarenja), organizacija posla i ljudi te znati reći NE na nerealne zahtjeve klijenta.

Gorana: Neizmjerno! Na prijašnjim poslovima sam stekla vještine koje sam promjenom geodezije u IT ponijela sa sobom i nastavila ih dalje razvijati. Znanje i vještine koje steknete u životu vam nitko ne može oduzeti, tako da se uvijek možete vratiti nekoliko koraka unatrag ako shvatite da neka promjena na koju ste se odlučili nije ipak za vas i krenuti u nekom drugom smjeru. Po meni je jedino bitno da se nikad ne prestajemo razvijati i da sami sebi dajemo i dalje prilike za rast bez straha od neuspjeha.

“Na prijašnjim poslovima sam stekla vještine koje sam promjenom geodezije u IT ponijela sa sobom i nastavila ih dalje razvijati. Znanje i vještine koje steknete u životu vam nitko ne može oduzeti.” – Gorana Lambaša

Koliko mislite da je kod žena promjena karijere učestala pojava?

promjena karijere
Danijela Poštić

Danijela: Dok nisam došla u Lemax, znala sam sam jednu ženu koja se odlučila za promjenu karijere. To je moja mama. Odlučila je dati otkaz u trgovini u kojoj je radila kako bi otvorila svoj vlastiti posao. Taj posao nije uspio i ona se vratila svojoj staroj karijeri. Ali da se nikada nije odvažila na taj potez, danas bi možda žalila. A mene je naučila da ako nešto želiš u životu, probaj, pa i ako ne uspije, možeš ostaviti to iza sebe i krenuti dalje. Mislim da promjena karijere postaje sve učestalija stvar jer ljudi postaju svjesniji da ih izbor faksa ne obilježava do kraja života.

Ana: Poznajem nekoliko žena koje su se odlučile na promjene poslova, ali to je uglavnom bilo unutar branše s kojom su već bile upoznate ili unutar iste firme. Imam osjećaj da je ovaj trend tipičniji u zapadnim zemljama i za milenijalce. Osobno se ne smatram milenijalcem, ali vidim da mogu puno toga naučiti od njih, kao npr. spremnost na promjene.

Gorana: Rekla bih da u prosjeku nije, iako se u zadnje vrijeme događa sve češće. Danas se ljudi i dalje boje promjena, pogotovo žene, premda je mogućnosti sve više i više.

Zbog čega mislite da se i dalje mali broj žena odlučuje za karijeru u IT-u? I kako poraditi na tome?

promjena karijere
Ana Vuković

Gorana: Zbog stereotipa koji su i dalje zastupljeni. Žene se boje promjena jer se uvijek toliko preispituju da ako nisu 100% sigurne u svoju odluku, radije ostaju tamo gdje jesu nego da si pruže priliku za rastom. Mislim da su muškarci spremniji na promjenu čak i kada nisu toliko sigurni u sebe, pa iskoriste više prilika, a samim time ih i dobiju.

Danijela: Mislim da još uvijek vlada mišljenje da je IT muški svijet i da žene osjećaju da bi trebale raditi puno više i bolje da bi se među njima dokazale. Ukoliko se samo poradi na podizanju svijesti da spol ne predstavlja nikakvu predispoziciju, više bi žena počelo razmišljati o poslu u IT-u.

Ana: Imam osjećaj da se u širem hrvatskom društvu IT i dalje percipira kao muška industrija, što je nekad bio slučaj i s naftnom industrijom. Sigurna sam da će tako biti i s IT-jem, s time da će proces ići još brže. Smatram da se na tome treba raditi već u obiteljskom okruženju, a posebno u srednjim školama. Potrebno je osvijestiti činjenicu da IT nije samo programiranje, kao što naftna industrija nije samo bušenje nafte i teška mašinerija. Nadalje, potrebno je da se i mi žene umrežimo, dijelimo svoje priče, dolazimo na meetup-ove, dijelimo međusobno informacije, iskustva i emocije.

“Postoji razlog zbog kojeg ste počele razmišljati o promjeni karijere. Ne dajte da vas strah od neuspjeha ili neznanja zaustavi, možda otkrijete da ste baš rođeni za to.” – Danijela Poštić

Što biste poručile ženama koje razmišljaju o promjeni karijere?

Danijela: Postoji razlog zbog kojeg ste počele razmišljati o promjeni karijere. Ne dajte da vas strah od neuspjeha ili neznanja zaustavi, možda otkrijete da ste baš rođeni za to.

Gorana: Vjerujem da svaka žena koja imalo razmišlja o promjeni je itekako spremna na nju. Samo što se zakoči na tom putu racionalizirajući i preispitujući sve korake koji joj slijede umjesto da krene za svojom intuicijom i prihvati taj izazov.

Ana: Možete učiniti što god želite – prvo si maknite granice koje si same postavljate, i nakon toga neće biti nikakvih drugih ograničenja. Svaki korak, pa ukoliko i krivi, dovest će vas do novog puta i malo po malo, stvari će se posložiti onako kako želite. Ne bojte se imati utjecaj na smjer svoje karijere. Ne bojte se donositi odluke. Ne bojte se suočiti sa samom sobom, s vlastitim strahovima i neuspjesima.

 

Inspirativne priče poput ovih svake godine možete čuti na eventu ICT Supergirls koji organizira tvrtka Lemax. Cilj ovog eventa je podizanje svijesti žena o važnosti tehnologije kao preduvjeta za uspješnu karijeru te njihovo ohrabrivanje i poticanje da pomaknu svoje granice i ostvare karijeru iz snova.

Autor: Anita Čavrag

Foto: privatna arhiva

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.