Što nam sve donosi administrativna reforma i hoće li zapravo rasteretiti poslovni sektor?

Nakon izglasane Porezne reforme koja je ovih dana krenula u aktivnu primjenu, Vlada je odlučila pokrenuti i dugo najavljivano administrativno rasterećenje gospodarskog sektora objavom Akcijskog plana rasterećenja koji bi se sustavno trebao odvijati tijekom 2017. godine.

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva

U Akcijskom planu iznesene su 104 promjene, koje bi prema izračunu Vlade trebale osigurati uštedu od 1,5 milijardi kuna, odnosno 30 % rasterećenje po svakom području koje je dio ovog Akcijskog plana.

Određeni broj administrativnih promjena odnosi se na specifične grane u gospodarstvu, ali najveći broj ipak se može primijeniti na sve poslovne subjekte i to posebno u dijelu dostavljanja fizičke dokumentacije, preslika dokumentacije, plaćanja državnih pristojbi i primjene pečata.

Najvažnije predložene izmjene

Najvažnije predložene izmjene odnose se na rasterećenja od suvišnih troškova te olakšanja pristupa tržištu profesionalnih usluga.

Primjeri administrativnih rasterećenja od suvišnih troškova:

• Cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva i obrta bit će omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata. Prijava Poreznoj upravi i na obvezna osiguranja također će biti elektronička, kao i otvaranje računa u banci.

• Kroz niz mjera se olakšavaju sanitarni i zdravstveni uvjeti, uz zadržavanje nužnih standarda.

• Kroz niz mjera se pojednostavljuju obveze zaštite na radu, smanjenjem visokih troškova, uz zadržavanje nužnih standarda.

• Sektor trgovine i posredovanja u prometu nekretnina će jeftinije poslovati, uz e-dozvole za administrativni pristup djelatnostima.

• Snižavaju se cijene izobrazbe za agenta u posredovanju nekretnina i izdavanje energetskih certifikata.

Primjeri olakšanja pristupa tržištu profesionalnih usluga:

• Ukida se ograničenje marketinga odvjetnika i regulacija fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja.

• Ukidaju se ograničenja broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji ovisno o procjeni države, pa će se auto škole moći slobodno osnivati prema tržišnim uvjetima ukoliko ispunjavanju uvjete kvalitete.

• Ukida se ograničenje trajanja ovlaštenja revizora na 3 godine.

• Ukida se ograničenje prema kojemu ovlašteni samostalni revizor može osnovati samo jedan revizorski ured u kojem mora biti zaposlen.

• Za 30% se snižavaju cijene ispita i obveznih članarina pri strukovnim komorama za porezne savjetnike i revizore te obvezna članarina za odvjetnike.

• Pojednostavljuju se evidencije radnog vremena.

• Članovi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva oslobađaju se obveze da sami sebi blokiraju račun pri FINA-i zbog neisplate plaće na vrijeme.

• Snižavanju se cijene javnobilježničkih usluga.

• Elektroničko poslovanje se oslobađa obveze fiskalizacije.

• Kroz nekoliko mjera provodit će se novouvedena zakonska mogućnost da se pristojbe naplaćuju elektronički, bez obveze kupnje državnih biljega.

• Kroz nekoliko mjera provodit će se zakonska mogućnost da se od poduzetnika ne traže podaci koje je tijela javne vlasti već imaju (tzv. once-only načelo, npr. izvod iz registra i sl.).

Ambiciozan, ali i nepotpun Akcijski plan

Iz samog prijedloga vidljivo je da je ambiciozan i u najmanju ruku dugo očekivan, ali opet nepotpun u dijelu same izvodljivosti. Uvođenje elektroničkog poslovanja podrazumijevat će postojanje elektroničkih certifikata da bi se dokumenti mogli elektroničkim putem predati, što znači da će svaka pravna osoba morati posjedovati certifikat.

Elektronički vertifikat izdaje FINA i naplaćuje ga 450 kn godišnje, što se čini nije uzeto u obzir u ovoj situaciji, a trebalo je biti. Također, u duhu samog rasterećenja koje je najavljeno s financijske strane, ostavlja se otvoreno pitanje zašto smo dužni plaćati elektronički certifikat svake godine i to direktno u FINI-nu blagajnu.

Nije objašnjeno da li predaja dokumenata elektroničkim putem koje predaje fizička osoba zahtjeva posjedovanje e-osobne iskaznice koja služi kao identifikacijska isprava i elektronički potpis svakog građanina RH.

Iako iskreno pozdravljam uvođenje elektroničkog osnivanja trgovačkih društava i obrta, u Akcijskom planu nije navedeno što se događa a promjenama koje poslovni subjekti imaju, a moraju se prijaviti na sudski registar (adresa, osoba ovlaštena za zastupanje i sl.). Znači li to da u ovom dijelu smo i dalje dužni posjećivati javnobilježničke urede i plaćati naknade?

Zašto ovršni prijedlozi koji se moraju potvrđivati kod Javnog Bilježnika nisu pokriveni ovim planom? Najveće financijsko administrativno opterećenje gospodarstvu i dalje ostaju Javni bilježnici koji su nedovoljno obuhvaćeni ovim Planom.

Također, predložena rješenja odnose se isključivo na administrativne uštede, dok Vlada nije navela na koji način će se riješiti pitanje viška administrativnog osoblja u uredima državne uprave kojih bi trebao biti značajan broj ukoliko će se akcijski plan provoditi prema najavama.

Za kraj ostaje nam vidjeti kako će se predložen Akcijski plan zaista provoditi i hoće li njegova primjena zaista rasteretiti poslovni sektor, ili nas iza ugla čekaju neki novi Pravilnici koji će poništiti očekivani efekt ovog dugoočekivanog procesa.

Foto: Pixabay

Autorica: Sanela Kraljićporezna savjetnica, partnerica u tvrtki Consulatio

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Možete koristiti ove HTML oznake: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>