Hrvatska turistička statistika sve više pada

Informaciju o tome da će nadolazeća turistička sezona biti nešto lošija od prethodnih mediji su ponovno aktualizirali ovoga vikenda, a zašto je tome tako i koje prijedloge imaju naše članice iz turističkog sektora saznajte u nastavku.

Tko bi gori…

Zbog dobro poznate političke situacije na Mediteranu, Hrvatska je posljednje tri godine bila u povlaštenom turističkom položaju na Sredozemlju. Ove godine ipak dolazi do promjena. Razlozi? Recesija u Italiji, turski comeback, slabiji ekonomski rast u Njemačkoj i trend sve kasnijih odluka o putovanjima. Sve to prouzročilo je manji broj rezervacija nego prošle godine.

„Na mogućnost loših turističkih sezona upozoravalo se puno prije ove godine, međutim naš mentalitet gleda uvijek vrlo kratkoročno na sve, pa tako i na turizam. Svi smo bili svjesni činjenice da loše okolnosti koje su zadesile druge popularne turističke destinacije uvelike utječu na odlične turističke rezultate u Hrvatskoj i nismo htjeli promatrati širu sliku. A šira slika nas je upozoravala da se moramo okrenuti kvalitetnom i strateškom građenju naše turističke ponude, koristiti svoju autentičnost za razvijanje posebnosti destinacije na globalnom tržištu te ulagati u obrazovanje mladih kadrova i usavršavanje ugostiteljske usluge“, ističe Tatjana Tošić, CEO Chic Resort Residences, tvrtke za investicijske nekretnine na Jadranskoj obali.

Borba na tržištu

Ministar turizma Gari Capelli potvrdio je mogućnost pada rezultata do 2 posto, ali i poručio kako treba biti strpljiv i ići u smjeru podizanja kvalitete usluge, a nikako spuštanja cijena. Pitanje je tko će prije popustiti – hotelijeri koji strahuju od praznih soba ili turisti koji čekaju sniženja za rezervacije.

„Iako se očekuje manji rast nego prethodnih godina, situacija još uvijek nije zabrinjavajuća. Što se tiče privatnog smještaja, tu je uvijek bilo objekata koji su imali jako dobre cijene i jako dobru popunjenost i onih koji bi jedva uspjeli popuniti 30 dana. Oni koji su prije dobro radili, radit će dobro i sada. S druge strane, objekti niže kvalitete koji se na tržištu bore isključivo spuštanjem cijena, bit će u još goroj situaciji nego prethodnih godina. Upravo će ti objekti polako početi izlaziti s tržišta, a opstat će samo oni koji imaju visoku kvalitetu i prilagođenu cijenu. Mislim da je pretvaranje obiteljskog smještaja visoke kvalitete u male luksuzne obiteljske hotele velika šansa hrvatskog turizma, ali naravno ne uz trenutne uvjete, iako su rekategorizacija i povoljni krediti za podizanje kvalitete dobar put“, kaže Anamarija Cicarelli, vlasnica agencije Interligo, koja je pokrenula i Apartman Plus, specijalizirani časopis za male iznajmljivače.

Prejaka masovna konkurencija

Sve je jasnije da Hrvatska treba novu strategiju koja se odmiče od masovnog turizma jer ipak postoji prevelika konkurencija s kojom se jednostavno ne možemo boriti.

„Ne možemo se natjecati s Turskom, Tunisom, Egiptom i drugim povratnicima. To je potpuno drugačija vrsta turizma, uvjetovana u prvom redu prirodnim okruženjem, a onda i ostalim čimbenicima. Moramo biti prepoznati kao boutique destinacija, a za to nam je potrebna lokacija i kvaliteta. Lokaciju imamo, a na kvaliteti moramo ozbiljno raditi“, zaključuje Anamarija.

Ono što Tatjana prepoznaje kao još jedan problem jest loša hrvatska reputacija u području investicija.

„Hrvatska još uvijek koči, kroz razne aspekte, dolazak kvalitetnih svjetskih hotelskih brandova te razvoj tzv. mixed-use luksuznih projekata. Samo jedan takav projekt u Hrvatsku mogao bi dovesti svjetsku elitu te bi na taj način mogli upisati Hrvatsku na svjetsku mapu. Reputacija Hrvatske kod investitora je iznimno niska te se smatra ‘NOT-business-friendly’ destinacijom. Mislim da je vrlo jasno u kojem smjeru moramo ići ako želimo da nam turizam raste, a to su veće porezne olakšice, otvorenost prema stranim investitorima i globalnim brandovima, ubrzavanje te učinkovitost administrativno-birokratskih procesa.“

Usko targetiranje i podizanje kvalitete

Hrvatska svoju dugoročnu šansu može tražiti u okretanju specifičnoj publici i usluzi. Da je to dobra odluka potvrdila nam je Zdravka Wieser, direktorica u agenciji Private Villas of Croatia, koja pripada segmentu luksuznog turizma.

„Ukratko mogu kazati da se ove prognoze ne odnose na segment kojim se bavi moja agencija. Dapače, mogu sasvim sigurno reći da je ova sezona, koja se još stigne i poboljšati jer rezervacije traju otprilike do konca svibnja, bolja od prethodne ako ćemo uspoređivati popunjenost luksuznih vila u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Za razliku od masovnog turizma, ovdje se dosta radi na specifičnoj ponudi prilagođenoj upravo gostu te postoji jedan individualan pristup, a sve sukladno željama gostiju.“

To primjerice, osim samog smještaja u luksuznim vilama, uključuje i organizaciju dodatnih usluga. To može biti kuhar koji će im spremati lokalne specijalitete, dnevno čišćenje kao u hotelu, ali i istraživanje ljepota hrvatske obale putem privatnih izleta brodom te gastro ture po obali. Tu ulaze i privatni transferi s aerodroma ili najam automobila i/ili vozača kako bi im sve bilo na vrijeme osigurano.

Pojedinačna vs. državna odgovornost

U posljednje vrijeme pojačao se interes i za vjenčanjima u privatnosti luksuznih vila, a Hrvatska je već prepoznata kao destinacija za vjenčanja, gdje se posebno ističe Dubrovnik kao najpopularnija lokacija. Osim prirodnih ljepota koje ne možemo zanemariti, na ruku Hrvatskoj ide i to što u svijetu još uvijek vlada dojam da je relativno sigurna zemlja, u odnosu na neke poznate svjetske destinacije.

„Činjenica je da se ipak ne možemo vječno “provlačiti” s istim forama i da moramo zajednički i sustavno raditi na razvoju, ali i održavanju našeg turizma. Mi bismo kao pojedinci ponajprije trebali raditi na održavanju visoke razine kvalitete usluge i mislim da je to jedan od najvažnijih preduvjeta dugoročnog uspjeha. Također, istaknula bih važnost lokalnih turističkih zajednica u obogaćivanju turističke ponude pojedinog grada, a definitivno bi se trebala angažirati i Vlada s određivanjem budžeta, ponajviše za promociju naše zemlje u svijetu, posebno kada znamo koliki je udio turizma u našem gospodarstvu“, poručuje Zdravka.

Slavica Grkeš iz dubrovačke turističke agencije Dominium Travel ističe kako je PDV u Hrvatskoj previsok.

“Upozoravala sam već prije da je PDV u turizmu jako visok i apsolutno nekonkurentan s obzirom na druge zemlje koje imaju 6-12 posto. Kod nas restorani i ostale usluge u turizmu, uključujući turističke agencije (poseban postupak oporezivanja), imaju 25 posto. Kvaliteta, a posljedično i potražnja može nam porasti fiskalnim rasterećenjem, a trenutno buja crno tržište koje dovodi do toga da su svi registrirani koji prijavljuju radnike i sve promete, zbog visokog PDV-a i nameta – nekonkurentni”, zaključuje.

Foto: Unsplash

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -