Top savjeti Vedrane Džanić, vlasnice lanca vrtića Čigra za roditelje vrtićke djece

vrtič Čigra

Vedrana Džanić vlasnica je lanca vrtića Čigra koja je ovu poslovnu priču započela još 2000. godine kada je otvorila igraonicu, koja se kasnije pretvorila u privatni vrtić,  prerasla u korporativni vrtić te na kraju postala javna ustanova koja se nalazi na tri lokacije: u Radničkoj, na Ravnicama i u Cvjetnom naselju.

Uz to, mogu se pohvaliti i inovativnim programima kojima nastoje odgojiti djecu u buduće, kreativne i odgovorne građane svijeta.

S Vedranom smo razgovarali o tome zašto je važno upisati djecu u vrtić, na što roditelji trebaju obraćati pozornost kod odabira vrtića te o modernizaciji Čigre.

Briga o najvećem roditeljskom blagu

Kod upisa djece u vrtić, u Čigri se najprije organiziraju roditeljski sastanak, ali i individualni razgovori s roditeljima i djecom, kako bi se odgajatelji upoznali s djetetovim navikama i posebnostima, ali i kako bi se roditelji upoznali s kućnim redom vrtića.

„Upisom u vrtić, dijete mora proći kroz adaptaciju, a radi se o vrlo važnom periodu koji uspostavlja emocionalnu i socijalnu vezu između odgajatelja i djeteta“, objasnila nam je Vedrana te dodala da se dijete mora naučiti na prostor i osjećati se sigurnim.

Osim djece, Vedrana ističe kako taj proces proživljava i sam roditelj. „I on mora steći sigurnost u odgajatelja u ustanovi u kojoj ostavlja svoje dijete. Smatramo da su upravo razgovori našeg stručnog tima i odgajatelja s roditeljem ključni za uspostavljanje međusobnog povjerenja. Stav našeg vrtića je da nam roditelji ostavljaju svoje najveće blago i da to povjerenje mi ne smijemo ugroziti. Dajemo im na znanje da smo svjesni svoje odgovornosti koja nam je dana“.

Njihov proces prilagodbe traje dva tjedna, a Vedrana objašnjava kako prvih dana roditelj ostaje s djetetom u skupini, pa polako produžavaju boravak djeteta i smanjuju boravak roditelja…. No, to naravno ne može vrijediti za svu djecu, jer ona su različita, pa se tako ne mogu svi prilagoditi unutar tih 10 dana. Ipak, tim su rasporedom nastojali na najbolji način pomiriti potrebe i mogućnosti roditelja i potrebe djeteta koje dolazi, najčešće, u potpuno novu sredinu, istaknula je.

Djeca koja se najteže priviknu na vrtić

Očekivano, najteže se priviknuti na novu sredinu onima najmlađima „Kod djeteta se u periodu od 6 do 36 mjeseci razvija strah od odvajanja i nepoznatih osoba. Dakle, u tom periodu, kada djeca najčešće kreću u jaslice, nažalost, baš je vrhunac te takozvane separacijske anksioznosti. Stoga je u tom periodu normalno da dijete pokazuje malu razinu straha od odvajanja jer je to znak da su roditelji i dijete razvili kvalitetnu i jaku povezanost (nužno da bi dijete izraslo u samopouzdanu i samostalnu osobu).“

No, postoje i neke grupe djece kod kojih proces adaptacije traje nešto duže i separacijska anksioznost je jače izraženija. Vedrana govori kako su to u pravilu mlađa djeca, sramežljiva i povučena djeca, ona koja nisu razvila sigurnu privrženost, koja se nikad nisu odvajala od roditelja ili su imala negativna iskustva, djeca čiji se roditelji ponašaju previše zaštitnički, teško odgojiva djeca ili ona s posebnim potrebama.

Na kraju se ipak svako dijete privikne na vrtić. A upravo predškolska ustanova im pruža znatnu prednost u odnosu na čuvanje djeteta u kući od strane odrasle osobe, bilo oca ili majke, baka ili djedova, ili pak dadilje…

vrtić Čigra

Zašto vrtić, a ne čuvanje kod kuće?

Vedrana smatra kako su to prije svega adekvatni i poticajni prostor, materijali, vrijeme i partneri za igru koji su osnovni i nezamjenjivi oblik učenja kod djece. Također, važno je i zbog socijalizacije.

„Naime, dijete u vrtiću stječe iskustva i upoznaje odnose s drugom djecom, stvara prijateljstva, upoznaje i razvija nove osjećaje, stvara nove doživljaje koji ne moraju uvijek biti ugodni, ali su nužni za pravilan razvoj i sazrijevanje“.

Osim toga, tu je i mogućnost detekcije od strane stručnog osoblja  i pravovremene intervencije u slučaju nekih razvojnih poteškoća, objasnila je Vedrana.

Na što roditelji trebaju obratiti pažnju?

Kod odabira vrtića važno je da u prvom redu da on odgovara zahtjevima i potrebama roditelja vezanih za organizacijske (radno vrijeme) ili programske odrednice, odnosno kurikulum vrtića koji stvara samu kulturu neke predškolske ustanove.

Također, važno je da vlada prisna atmosfera u vrtiću, da je osoblje uslužno i ljubazno, a odgajatelji otvoreni za suradnju.

„Korisno je pogledati panoe s fotografijama, radovima djece ili stručnim savjetima pedagoških radnika.Vrtić bi svakako trebao biti čist i uredan . Dobro je i ispitati mjere sigurnosti, postoje li protokoli u slučaju izvanrednih situacija, smiju li strane osobe ulaziti i kretati se po vrtiću i tko uopće smije doći po dijete u vrtić“, savjetovala je Vedrana.

Ako se roditelji raspituju o iskustvima drugih roditelja, važno da u njih imaju i povjerenja, a Vedrana naglašava i kako Internet i društvene mreže ponekad i nisu najbolji izvor informacija, jer često budu ili krivo interpretirane ili potpuno iskrivljene.

Dječja prehrana u vrtićima

Što se tiče jelovnika, objašnjava kako se oni sastavljaju prema Prehrambenim standardima za planiranje dječje prehrane. Dijete u 10-satnom programu mora dobiti 4 obroka; doručak, voćnu užinu, ručak i mliječnu užinu.

„U danu bi trebalo konzumirati sve vrste namirnica; voće i povrće, tjesteninu /rižu/ krumpir/ neku drugu vrstu škroba, meso/ribu/jaja, mlijeko i mliječne proizvode. Ukupan energetski unos mora biti 80 % dnevnog unosa. Često to nije tako jer djeca ne vole svu hranu koja je ponuđena na jelovniku toga dana. No ,uvijek postoji nešto što dijete voli pa time zavara glad, no roditelji i odgajatelji izmjenjuju informacije o tome svakodnevno, pa ukoliko dođe do nekog odmaka i zastoja u prehrani djeteta, potrebno je reagirati na vrijeme“, naglasila je.

vrtić Čigra

Vrtić je mjesto gdje djeca u društvu, motivirana socijalnim okruženjem kušaju i rado jedu sva jela, pa nije rijetka pojava da tamo jedu neko jelo (primjerice varivo od mahuna), koje kod kuće ne žele. Vedrana je objasnila kako mame često traže recepte da naprave po ‘vrtićki’, ali zapravo je to isto jelo, samo začinjeno vršnjačkim zajedništvom.

„Djeca na posebnom režimu prehrane, naravno, zahtijevaju posebnu pažnju i brigu oko jelovnika kako bi jela raznoliko u okvirima dopuštenog. Također i djeca čije obitelji imaju nešto drugačije načine prehrane od konvencionalnog (vegetarijanci, vegani i sl.) ili izbjegavaju neke namirnice. Svima im nastojimo izaći u susret koliko nam organizacija obroka u ustanovi to dozvoljava“ napomenula je te dodala kako se u svim obrocima u Čigri izbjegavaju dodani šećeri, umjetne boje i konzervanse, a uz ručak i tijekom dana pije se voda.

Osim što se jede sezonsko voće, kolače, slastice i pudinge pripremaju tete kuharice. Obrok, a posebno ručak prilika je u danu kada djeca osim što jedu, uče se i ponašanju za stolom, objasnila je Vedrana. „Od postavljanja stola,do samostalnog uzimanja i hranjenja, kušanja raznih vrsta jela, do  pospremanja nakon jela – sve je to prilika za učenje vještina koje nam svima u životu trebaju“.

Modernizacija programa u Čigri

Vrtić Čigra koji posluje na tri lokacije nudi i različite programe, a većina skupina su mješovite po dobi i broje od 14 djece u jasličkim do 24 djece predškolske dobi s kojim rade 2 odgajatelja.

„U nekim skupinama u sklopu redovnog programa uključena je engleska igraonica dva puta tjedno koju vode naši odgajatelji posebno educirani i za taj program.No, u popodnevnim satima za djecu stariju od 4 godine organizirani su dodatni programi kao što su sport, ritmika, engleski, talijanski, brick4kidz i slično. Surađujemo s raznim udrugama i lokalnom zajednicom pa tako posjećujemo škole, muzeje, kazališta, izložbe, razna događanja. Često organiziramo i okupljanja i radionice koje su zajedničkog karaktera i za djecu i za roditelje. Također organiziramo seminare/predavanja ili radionice namijenjene isključivo roditeljima na  kojima mogu saznati nešto novo, razmijeniti iskustva ili samo malo popričati“, objasnila je Vedrana.

Znakovni jezik za bebe Baby Signs

I često spominjani pojam STEM je odavno udomaćen u Čigri, pa tako razvijaju digitalni model učenja. „Djeca traže i zaslužuju učenje kroz nove i suvremene tehnologije. Sve je lakše naučiti i razumjeti  kroz  igru, ispravno odabrani didaktički materijal i motiviranog edukatora“, istaknula je Vedrana.

Od programa valja još izdvojiti znakovni jezik za bebe Baby Signs kojim pokušavaju osigurati komunikaciju s njima. Bebe tako usvajaju pojmove kako bi iskazale svoju potrebu za hranom, pićem, presvlačenjem, a kasnije rade nadogradnju tih osnovnih pojmovima s kojima se oni susreću u neposrednoj okolini.

Čigrini pričoljupci

Prije dvije godine realizirali su i projekt Čigrini pričoljupci kojim je obuhvaćen niz akcija uključujući djecu, roditelje i lokalnu zajednicu.

„Cilj projekta je bio poticati čitanje i pričanje priča kao jednu od zajedničkih aktivnosti roditelja i djece. Projekt smo proširili i na lokalnu zajednicu na način da smo postavljanjem Police pričalice s doniranim slikovnicama u nekoliko pedijatrijskih ambulanti nastojali djeci i roditeljima skratiti i učiniti ugodnijim čekanje kod liječnika“.

Zanimljivo je i kako ponekad organiziraju radnu subotu, a razlog je zaista impresivan. „To je prigodno primjerice prije Badnjaka kako bi roditeljima omogućili da se pripreme, a djeci za to vrijeme osiguravamo zabavan sadržaj“, zaključila je Vedrana Džanić.

Foto: privatna arhiva Vedrane Džanić

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.