Za bolji položaj žena je nužno uvođenje pozitivnih mjera i zagovaranje

Tarja Krehic

Prema procjenama Europske komisije, bolji položaj i više prilika za žena na tržištu rada bi u Hrvatskoj moglo utjecati na rast BNP-a do 12 %. Trenutno je u upravama državnih kompanija samo 5,3 % žena

Aktualne pravne i zagovaračke mogućnosti osnaživanja gospodarstva kroz jačanje statusa žena u društvu, uz osvrt na trenutačno stanje zastupljenosti žena u nadzornim odborima i mogućim mjerama za reguliranje veće zastupljenosti žena među članovima odbora u velikim, a posebice javnim kompanijama, bile su teme konferencije „Pravo i biznis: pozitivni učinci usvajanja nove europske regulative koja osnažuje biznis i žene“, koju su organizirale Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji i Hrvatsko društvo lobista.

konferencija_pravo_i_biznis

Na konferenciji su sudjelovale međunarodne gošće Maryscott Greenwood i Nadiya Nychay, predstavnice američke odvjetničko-lobističke tvrtke Dentons, Avril Martindale, predstavnica britanskog „Kluba 30%“, odvjetnica i partnerica u odvjetničkom društvu Freshfields London, Katharina Miller, predsjednica Europskog udruženja žena u pravnoj profesiji, Monika Ladmanova, savjetnica EU Povjerenice za pravo, potrošače i ravnopravnost spolova, te Anka Wittenberg, potpredsjednica tvrtke SAP Njemačka.

Europska komisija je usvojila prijedlog Direktive o ženama u odborima s ciljem ujednačenja zastupljenosti žena i muškaraca među članovima uprava i nadzornih odbora. Zemlje članice Direktivu uspješno provode kroz zakonski regulirane kvote ili samoregulirajuće mehanizme. Oba sustava daju rezultate pa su tako Francuska, Njemačka i Italija kroz sustav obvezujućih kvota već postigle ciljane udjele žena u nadzornim odborima u rasponu od 30-40% kako u kojoj zemlji, dok je Belgija blizu ostvarenja cilja od 33%. I samoregulacija daje rezultate u zemljama u kojima su se odlučili na takav pristup, kao što su Velika Britanija, Nizozemska i Švedska.

Podaci govore da su zemlje s većim udjelima žena u odborima ekonomski uspješnije, imaju veću stopu zaposlenosti žena te ukupno veću stopu zaposlenosti. „U Hrvatskoj je udio žena u upravama državnih kompanija 5,26 posto,  što dovoljno govori o potrebi aktualizacije teme. Usporedbe radi, u Švedskoj je u državnim tvrtkama 50 posto žena. U prilog nužnosti promjene govore i brojke o statusu žena unutar pravne profesije: U sudstvu je 70 posto sutkinja, a niti jedna nije bila predsjednica Vrhovnog suda, od 70 posto pravnica, niti jedna nije bila glavna državna odvjetnica. Osim toga, iako je 50 posto odvjetnica u odvjetničkoj profesiji, niti jedna nije bila predsjednica Hrvatske odvjetničke komore, a od osnivanja Pravnog fakulteta u Zagrebu 1776. godine bile su samo dvije dekanice. Stoga se HUZUPP zalaže za stručno bavljenje ovom temom i hitnim uvođenjem nekih od mjera predloženih od strane EU u pogledu poboljšavanja statusa žena u biznisu, društvu i pravnoj profesiji“, istaknula je Tarja Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji.

Za Europsku uniju je pitanje rodne ravnopravnosti važno i zbog niza ekonomskih razloga, kao što su pozitivan utjecaj na BNP, veći stupanj zaposlenosti, povećanje produktivnosti te odgovaranje na izazove starenja populacije. Naime, na nivou EU, poboljšanje rodne ravnopravnosti može voditi povećanju BNP-a.  „Otvaramo javnu raspravu o ekonomskim i društvenim koristima za Hrvatsku bilo samoregulacijom bilo usvajanjem europske Direktive o ženskim kvotama u nadzornim odborima trgovačkih društava. To želimo zagovarati transparentnim promicanjem interesa i koristi koje osnaživanje žena u biznisu znači za Hrvatsku, konkretno i do 12% rasta BDP. Sinergija HUZUPP-a i HDL je u zagovaranju prema svjetskim etičnim normama. Transparentno promicanje nužnosti veće zastupljenosti žena u odborima omogućava transparentnije političko odlučivanje, a time i donošenje kvalitetnijih javnih politika. To bi trebao biti i interes države, ne samo zbog razvijanja pravne države i demokracije, nego i zbog jačanja vjerodostojnosti državnih institucija“, naglasila je Maja Pokrovac, predsjednica Hrvatskog društva lobista.

Katharina-Miller-EWLA-Monika-Ladmanova-Europska-komisija-Ivana-Gažic-Zagrebačka-burza-Maja-Pokrovac-Hrvatsko-društvo-lobista

 Osim primjene obvezujućih kvota ili samoregulirajućih mehanizama, za stvarnu promjenu u zastupljenosti žena je potrebno mijenjati ustaljene načine razmišljanja. Inicijativa „Klub 30%“ iz Velike Britanije aktivno radi na osvještavanju i primjeni neobvezujućih kvota svojih članova unutar financijske industrije. U Hrvatskoj je utemeljitelj „Kluba 30%“ Hrvatska udruga poslodavaca.

Primjer srodne inicijative u Hrvatskoj je i MAMFORCE koja radi na promjeni organizacijske kulture uz ostvarenje ciljeva kojima se osiguravaju jednake mogućnosti razvoja karijere, a time i  uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u odborima.

Foto: HUZZP

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.