Do 4. srpnja otvoreno je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama na temelju kojih će se u Hrvatskoj ponovo uvoditi obvezni vojni rok. No dio stručnjaka, navodi Faktograf, ističe diskriminatorne odredbe u odnosu na spol te političko i drugo uvjerenje.
Tako kažu da je problematično uvođenje beneficija pri zapošljavanju obveznih ročnika u državnim i tijelima lokalne samouprave, a drugi je problem nejednaki tretman onih koji se odluče pozvati na priziv savjesti i vojni rok odslužiti civilno.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže kako je u slučaju beneficija za zapošljavanje ročnika riječ o “neizravnoj diskriminaciji” utemeljenoj na spolu. Naime, žene nisu obveznice vojnog roka, a ako žele, mogu ga služiti dragovoljno.
Diskriminatorne odredbe
Pravobraniteljica ističe da nije nužno ni primjereno beneficijama poticati nešto što je precizno propisano kao obveza, te da je u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova stvarati razlike u odnosu na žene koje nisu obveznici vojnog osposobljavanja, a na tržištu rada će biti u nepovoljnijem položaju. Upitan je i tretman onih koji su se pozvali na priziv savjesti jer se to može smatrati diskriminacijom utemljenom na političkom i drugom uvjerneju, pa Pravobraniteljica najavljuje kako će zatražiti ukidanje beneficija vojnim obveznicima.
Nadalje, izmjene Zakona o obrani u članku 10. propisuju i da će oni koji se pozovu na priziv savjesti morati obuku služiti civilno i to kroz dva modela: u civilnoj zaštiti MUP-a u trajanju tri mjeseca neprekidno svaki dan, ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta u trajanju četiri mjeseca – pet radnih dana po osam sati.
Mjesečna naknada za ročnike predviđena je iznosu od 1100 eura te im se vrijeme provedeno na obuci ubraja u radni staž, a isto vrijedi i za nezaposlene ročnike.
Civilni ročnici će također primati naknadu, samo manju – 250 eura mjesečno (što još nije točno definirano jer će odluku o tome donijeti Vlada) uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću. Oni koji će služiti u lokalnim jedinicama, a radi se o poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta, primat će tek određenu naknadu u vidu plaćenog prijevoza i prehrane.
Stručnjaci su podijeljeni oko te stavke, pa Đorđe Gardašević, redoviti profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za Faktograf tvrdi da one koji ulože prigovor savjesti treba tretirati jednako kao i one koji će odslužiti vojno osposobljavanje, a i njemu je problematična odredba o prednosti u zapošljavanju. Profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ana Horvat Vuković, po ovom pitanju se ne slaže se s kolegom Gardaševićem te očekuje da će izmjene Zakona o obrani proći test ustavnosti.
Pročitajte više: Vojni rok: U skandinavskim zemljama obveznice su i žene, no Hrvatska to ne predviđa
Odnos poslodavaca i ročnika
„Navodite da poslodavac neće moći zaposlenom ročniku dati otkaz. Ali ne možete prisiliti poslodavca da ga kao prvo uopće zaposli. Kada je na snazi bila obveza služenja obveznog vojnog roka, razgovori za prvi posao su najčešće počeli pitanjem: ‘Jeste li regulirali vojnu obvezu?’ Poslodavci će preferirati kandidate koji su već odslužili TVO, žene ili pak strance koji nemaju dotičnu obvezu. Ova ironija koja bi bila posljedica prijedloga MORH-a je tim više cinična u situaciji kada se iz iste Vlade može slušati o nedostatku radne snage i potrebama uvoza stranih radnika”, komentirao je prijedlog Zakona Centar za ekonomsko obrazovanje na javnom savjetovanju.
“Tako će mnogi, uključujući i oni koji bi se inače po sadašnjim uvjetima dragovoljno odazvali na vojno osposobljavanje, biti svedeni na obavljanje privremenih poslova, nerijetko izvan vlastite struke, i preko godinu dana dok čekaju poziv i ne obave TVO“, stoji u komentaru Centra za ekonomsko obrazovanje.
Nastavljaju kako su ukupni troškovi temeljnog vojnog osposobljavanja veći od iznosa koji je prikazan kroz proračun.
„Stvarna cijena TVO-a 4000 ročnika godišnje je iznos po kojoj bi tih 4000 ročnika služilo dragovoljno. Prisiljavanjem da služe za manji iznos se ne smanjuje trošak TVO-a, nego se trošak prebacuje nerazmjerno na ročnike koji prisilnim radom subvencioniraju sve ostale porezne obveznike“, smatraju u Centru za ekonomsko obrazovanje, neprofitnoj organizaciji koja se bavi promicanjem ekonomskog obrazovanja, poticanjem rasprava o implikacijama javnih politika i zagovaranjem slobodnog tržišta.
„Planirano je da prvi upisi ročnika na temeljno vojno osposobljavanje budu na jesen. Očekuje se da će na godišnjoj razini obuku proći pet naraštaja po 800 kandidata, odnosno godišnje oko 4000 ročnika, a temeljno vojno osposobljavanje provodit će se u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi i obuka će trajati dva mjeseca“, poručili su nedavno iz MORH-a odgovarajući na upit Women in Adria.
Kazali su tad i da se postupak ne razlikuje kad je riječ o spolu te podrazumijeva zdravstvene preglede i psihološka ispitivanja.
„Muškarci i žene koji služe dragovoljno trenutačno su u Požegi, a uvođenjem vojne obveze ročnici će služiti zajedno s kolegicama u vojarnama u Slunju i Kninu“, objasnili su.
Foto: Freepik, MORH, Canva
