Nekada su blagdanski običaji i hrana bili vezani za regionalnu proizvodnju – u svakoj se regiji Hrvatske konzumiralo ono što je bilo najčešće dostupno, imalo značaj lokalne proizvodnje, a vrlo su važni bili, kako se to danas moderno voli nazivati – kratki lanci opskrbe. Dakle, hrana za blagdane nabavljala se od susjeda koji su nešto proizvodili i na lokalnim tržnicama, a dosta se namirnica distribuiralo i preko poduzeća i sindikata, koji su neke proizvode, poput mesa, nabavljali od lokalnih poljoprivrednih proizvođača ili trgovaca. Na takav je način gospodarstvo funkcioniralo i podržavalo domaću, regionalnu proizvodnju.
Božićni običaji u Hrvatskoj danas sve više nalikuju onima u svijetu. Ipak, još uvijek postoje sitne razlike po regijama čije korijene pronalazimo u tradiciji. Koja su to božićna jela posebna za pojedine regije i čime ćemo se počastiti u ovo najveselije doba godine? Čime će hrvatska kućanstva dočekati svoje goste i pokazati koliko smo dobri domaćini?
Božićni običaji u Hrvatskoj
Pripreme za Božić počinju tjednima ranije. Slažu se meniji i izvlače prašnjave knjige recepata, ali većina već unaprijed zna što će se naći na blagdanskom stolu u danima koji prethode Božiću i na sam Božić. Svatko od nas ima neko jelo bez kojeg ne može zamisliti Božić, jelo koje se najčešće priprema u kraju iz kojeg potječemo, piše smarter.
Badnjak se najčešće obilježava posnim jelima, jelima od ribe i različitim salatama. Ni u čemu se ne pretjeruje jer nam već sutradan slijedi gozba gdje će se najčešće pronaći više sljedova jela, uz nezaobilazno pečenje. Što će se „okrenuti“ u pećnici ovisi od regije do regije. U želji da prikažemo božićna tradicionalna jela, istraživali smo po gastro web stranicama i blogovima, kako bismo napravili presjek najčešćih jela te sve to stavili u kontekst da se pri odabiru namirnica vodimo načelom – kupujmo domaće, dakle ono proizvedeno u Hrvatskoj.
Slavonija – rakija i strogi post na Badnjak
Badnji dan započinje svečano već na doručku uz rakiju, vrlo često medenu i posna jela. Stari običaj bio je da se ne jede ništa do večere, koja je obilna i riblja, a danas se često već za ručak priprema fiš paprikaš. Osim fiša, na meniju se mogu naći biranije slatkovodne vrste poput pastrve, soma ili šarana. Jedno od čuvenijih i slasnijih slavonskih ribljih specijaliteta je šaran s rašlja.
Na božićnom stolu najčešće će se naći pečena svinjetina ili piletina, a zadnjih godina, pod utjecajem „komercijalizacije“ Božića, do Slavonije su stigli i običaji spremanja purice s mlincima, što je prije bilo gotovo nepoznato. Kolača će biti u izobilju – svi znamo da su slavonski kolači najbolji. Od mnoštva suhih kolačića, ističu se orahnjača i makovnjača, tašne, šape i slične delicije, ali će se nerijetko na sam Božić na stolu naći i slasna torta.
Ranijih godina većina slavonskih obitelji uzgajala je svinje, kao i raznu perad. Budući da su se svinjokolje ili kolinja najčešće održavale tijekom studenog ili prosinca, jedan lijep komad mesa, a ponekad i cijeli odojak (ovisno o broju članova obitelji ili gostiju) spremao bi se za božićni stol. Nažalost, danas u Slavoniji ima sve manje stoke i životinja pa su i Slavonci postali konzumeristi kojima je lakše sve namirnice nabavljati na akcijama, bez obzira jesu li domaće ili uz uvoza.
Središnja Hrvatska – patka je slatka
Istražujući božićne običaje diljem Hrvatske, lako se može zaključiti kako će Badnjak i ovdje također biti obilježen slasnim ribljim jelima, najčešće od slatkovodne ribe te različitim salatama koje će predvoditi ona od graha, ali tu se još mogu naći i francuska salata te druge inačice od popularnih grahorica. Međimurci će za Božić ispeći patku, peći će se i guske i purice, a nerijetko će se u danima nakon Božića uživati u sarmi.
Zagreb – purica z mlincima
U glavnom gradu Hrvatske, trenutno i najatraktivnijoj adventskoj destinaciji u Europi, nema čega nema u ponudi. Zagreb je kao glavni grad i inače mjesto najveće potrošnje i najbolje ponude. Ovdje se za Badnjak uglavnom jedu različite vrste ribe – od slatkovodne do morske, a nije rijetkost da se na blagdanskom stolu nađu i lignje, spremljene na različite načine te danas sve češće i bakalar. Čest prilog je grah salata koja se jede i na sam Božić uz pečenje, ali i francuska ili kupus salata.
Za božićno pečenje u Zagrebu i okolici glavom će najčešće platiti purica, a rjeđe picek ili odojak, koji se čuva za Silvestrovo. Puricu prate nezaobilazni mlinci, ali će se često ovdje pronaći slasni pečeni krumpir te štrukli. Kao predjelo zna se poslužiti i hladetina. I ovdje se za desert jedu orahnjače i makovnjače, uz pregršt suhih kolačića.
Pročitajte više: Bakalar – Odakle tradicija pripreme sušene norveške ribe na Badnjak? Donosimo vam i poseban recept poznatog gurmana
Istra i Kvarner – riblja juhica, maneštra
Osim pečene, naravno, morske ribe, Istrijani će se na Badnjak počastiti još i bakalarom, a često se kuha i riblja juha te pašta na različite načine, ali bez mesa. Ipak, tradicionalna istarska posna jela su maneštra sa slanutkom (u ovom slučaju bez suhih svinjskih rebara čime se često nadopunjuje ovo varivo), posutice (domaća tjestenina koja se danas poslužuje uz bakalar, salsu, zelje i slično, a nekada samo uz češnjak i maslinovo ulje), broskva na padelu (dinstano zelenje s krumpirom) te bakalar. Usto, nekada se često spremala supa, uvarak od vina, kruha i šećera.
Za Božić će Istrijani ispeći puricu, a često i domaći kruh. Među kolačima će birati između kroštula, kiflica, roščića, čupavaca, orahnjače ili biskupskog kruha – biskvita sa suhim voćem.
Lika – janjetina s polama
Robna razmjena iz starih vremena na lički će stol za Badnjak iznijeti posna jela od morske ribe.
Za Božić se jede sarma, a poslije janjetina ili odojak. Od priloga, ovdje su najčešće pole, odnosno pečeni krumpir prerezan napola, najslasniji kad je pečen na kominu u žaru. Još ako je lički…
Dalmacija – od bakalara do luganiga
Zanimljivo je kako se bakalar našao kao nezaobilazno jelo dalmatinske kuhinje na Badnjak. Pomorska tradicija koja je karakteristična za mediteranske zemlje, bakalar je uvela kao simbol blagostanja. Primjerice, bakalar na različite načine u Portugalu je tradicionalno jelo, a ne lovi se u nacionalnim vodama. Jednako je i s Dalmacijom, gdje se uvozni bakalar obavezno priprema na Badnjak i to najčešće `na bijelo´ uz dodatak vina, začina i krumpira.
U Dalmaciji će se od pečenja najčešće jesti tuka, tj. purica, a česta je i pašticada koja se priprema od najfinijeg goveđeg mesa. Kolači će često biti od suhog voća, poput mandulata u Splitu i okolici ili hiba od smokava ili koromača, na Visu.
Foto: Canva
