Mediteranska prehrana mogla bi imati važnu ulogu i u mentalnom zdravlju, pokazuje novi sustavni pregled objavljen u časopisu Nutrition Research Reviews. Autori su analizirali 104 znanstvena rada o povezanosti mediteranskog načina prehrane s depresijom, anksioznošću, stresom, psihološkom dobrobiti i kvalitetom života kod odraslih.
Mediteranska prehrana u ovom se kontekstu ne svodi na jednu namirnicu ni na još jedan popis „superhrane”. U sustavnom pregledu dostupnom na platformi Cambridge University Press opisuje se kao obrazac prehrane koji uključuje puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i mahunarki, maslinovo ulje kao glavni izvor masnoće, umjerene količine ribe, peradi, jaja, jogurta i sira te manje crvenog mesa. U nekim se definicijama spominje i umjerena konzumacija vina.
Mediteranska prehrana kao oružje protiv depresije, anksioznosti i stresa
Većina analiziranih istraživanja upućuje na isti smjer: osobe koje se više pridržavaju mediteranske prehrane češće imaju manje simptoma depresije i anksioznosti, nižu razinu percipiranog stresa te bolju kvalitetu života i opće blagostanje. No autori pritom jasno naglašavaju da dokazi još nisu dovoljni da bi se moglo jednostavno reći da mediteranska prehrana sama po sebi liječi mentalne poteškoće.
Pregled je obuhvatio 88 opservacijskih i 16 intervencijskih studija. Najviše istraživanja bavilo se depresijom. Rezultati istraživanja koja su prehranu i simptome depresije promatrala u istom trenutku nisu bili potpuno ujednačeni, ali većina je ipak upućivala na isti zaključak: što je prehrana bliža mediteranskom modelu, to je manje manje simptoma depresije. Longitudinalne studije bile su dosljednije: svih 15 takvih studija u pregledu povezalo je mediteransku prehranu s manjim rizikom od simptoma depresije.
Intervencijske studije također su uglavnom išle u istom smjeru. Njih devet od jedanaest pokazalo je smanjenje simptoma depresije nakon uvođenja mediteranske prehrane. U poznatom ispitivanju SMILES, provedenom na osobama s kliničkom depresijom, sudionici koji su promijenili prehranu prema mediteranskom modelu imali su značajno veće poboljšanje od kontrolne skupine, a kod otprilike trećine zabilježena je remisija simptoma.
Kod anksioznosti su rezultati također obećavajući, iako je baza dokaza slabija. Šesnaest od 22 istraživanja koja su prehranu i simptome anksioznosti promatrala u istoj vremenskoj točki pokazalo je povezanost mediteranske prehrane s manjim simptomima anksioznosti, a četiri od pet istraživanja u kojima su sudionici prešli na mediteranski način prehrane zabilježila su smanjenje anksioznosti. Slično vrijedi i za stres: sva istraživanja uključena u pregled povezalo je mediteransku prehranu s nižom razinom stresa.
Pročitajte više: Orada u pećnici, recept u kojem ružmarin vodi glavnu riječ
Dopuna širem pristupu mentalnom zdravlju
Kvaliteta života pokazala se kao jedno od područja s najdosljednijim nalazima. Osam od devet istraživanja povezalo je veće pridržavanje mediteranske prehrane s boljom kvalitetom života, a svih pet intervencijskih studija koje su se bavile tim ishodom zabilježilo je poboljšanje.
Autori navode nekoliko mogućih objašnjenja. Naime, mediteranska prehrana bogata je antioksidansima iz voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i ekstra djevičanskog maslinova ulja. Takve namirnice mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa, koji se povezuje s nizom kroničnih bolesti, uključujući i neke poremećaje mentalnog zdravlja.
Drugi mogući mehanizam je protuupalni učinak prehrane, osobito zbog maslinova ulja i manjeg unosa crvenog mesa, ultraprerađene hrane, rafiniranog šećera i alkohola. Treći je utjecaj na crijevnu mikrobiotu, sve važniju temu u istraživanjima veze između probave, imuniteta i mozga.
Ipak, autori pozivaju na oprez. Mnoga istraživanja bila su opservacijska, dio njih oslanjao se na upitnike, a ne na kliničke dijagnoze, a prehrana i mentalno zdravlje mjerili su se različitim alatima. Zbog toga se još ne može sa sigurnošću govoriti o uzroku i posljedici.
Zaključak nije da bi prehrana trebala zamijeniti psihoterapiju, lijekove ili druge oblike liječenja. Poruka je suptilnija: mediteranska prehrana mogla bi biti korisna, dostupna i relativno sigurna dopuna širem pristupu mentalnom zdravlju.
Foto: Jez Timms/Unsplash
