Prirodni ljekoviti činitelji pomalo su se zanemarili pod utjecajem snažnih farmaceutskih lijekova. Iako su procesi liječenja prirodnim resursima dugotrajniji i zahtijevaju veliku upornost pacijenata, rezultati koje donose su dugoročni i bolji od isključivo kemijskih tretmana, a pacijenti sa Zapada sve se više vraćaju upravo prirodi i njezinim dokazanim ljekovitim svojstvima. Pritom, razvoj destinacije koja nudi takvu vrstu pomoći ne može se oslanjati samo na usku medicinsku uslugu, već zahtijeva ustrajan cjelogodišnji rad, izbjegavanje sezonalnosti i duboko povezivanje s lokalnom zajednicom. To su bile ključne poruke i lekcije koje je u svom izlaganju podijelila Tea Vukušić Paher.
Svoje je predavanje Tea Vukušić Paher, predstavnica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu, održala u Velikoj Gorici na WiA Connect okupljanju posvećenom ženama koje grade kontinentalni turizam. Kroz detaljan pregled povijesti, specifičnosti prirodnih resursa i budućih strateških planova ove zdravstvene ustanove, okupljenima je približila složenost transformacije tradicionalnog lječilišta u modernu okosnicu kontinentalnog zdravstvenog turizma Zagrebačke županije, naglašavajući pritom još uvijek nedovoljno iskorištene potencijale ovog sektora.
Pionirska uloga lječilišta
Osvrćući se na pionirsku ulogu Naftalana u privlačenju inozemnih pacijenata i kontinuirani rad bolnice unatoč izazovima od samog osnutka 1989. godine, istaknula je njihov dugogodišnji međunarodni doseg koji je uvelike prethodio modernim turističkim trendovima. “Mogu reći da smo na neki način bili začetnici zdravstvenog turizma, jer mi smo pacijente s ruskog tržišta imali već dvadesetak godina”, prisjetila se u izlaganju. Napomenula je i kako, unatoč primarno medicinskom fokusu, bolnica nudi iznimnu turističku pristupačnost, budući da je smještena u samom urbanom središtu Ivanić-Grada. “Dostupna je pacijentima na vrlo kratki period, minuta, dvije-tri do crkve, do kulturnih sadržaja i restorana”, istaknula je, dodajući da su infrastrukturno odlično povezani sa zagrebačkom Zračnom lukom Franjo Tuđman, od koje su udaljeni svega tridesetak minuta vožnje.
Ono što Naftalan izdvaja od svih drugih medicinskih i turističkih subjekata na tržištu jest jedinstven prirodni resurs na kojem desetljećima temelje svoj rad. “Naftalan kao specijalna bolnica je svojevrsni zdravstveni fenomen globalnih razmjera, ali ono što nas čini drugačijima od drugih je prirodni ljekoviti činitelj, naftalan i ljekovito ulje naftalan koje primjenjujemo u liječenju pacijenata”, naglasila je predavačica. Detaljnije je pojasnila da se radi o rijetkoj i specifičnoj vrsti nafte čija su snažna ljekovita svojstva potvrđena nakon dugih deset godina opsežnih istraživanja provedenih u suradnji s inženjerima bivšeg INA Naftaplina. Uz to ljekovito ulje, bolnica se u svojim terapijama uvelike oslanja i na slanu termalnu vodu, za koju je rekla da je “ostatak iščezlog Panonskog mora”, a koju također rabe u prostranim terapijskim bazenima.
Pročitajte više: Žene koje grade kontinentalni turizam: Sjajni savjeti i korisni primjeri iz Zagrebačke županije
Medicina ispred svega
Unatoč izraženom turističkom potencijalu ovakvih prirodnih bogatstava, prioriteti same ustanove su i dalje strogo i jasno posloženi. “Nama je medicina prva i bolesnik kao pacijent, a kao sekundarni dio je taj zdravstveni turizam”, pojasnila je Vukušić Paher, dodajući da se najveći dio njihove medicinske rehabilitacije odnosi na ozbiljne kožne bolesti, poput psorijaze i neurodermitisa, te na upalne reumatske bolesti i složenu postoperativnu rehabilitaciju. Opisujući sam proces terapije naftalanom, vrlo je precizno predočila kako taj postupak izgleda u praksi. “Mi primjenjujemo naftalan kroz kade, koji se nakon sterilizacije ulijeva u kade i ispušta nakon tretmana. Preporučeno trajanje tretmana je dvanaest do četrnaest minuta, a naftalansko ulje se zagrijava na 34 do 36 stupnjeva”, objasnila je. Pacijenti koji iz medicinskih razloga imaju kontraindikacije za uranjanje u takve kupke redovito koriste metodu premazivanja naftalanskim preparatima. Međutim, jasno je upozorila da primjena naftalana u bilo kojem obliku zahtijeva strogi nadzor struke. “Ne može to biti samo tako – sad sam ja došla pa bih se ja sad malo kupala. Svakako treba prvo pregled specijaliste”, istaknula je.
Govoreći otvorenije o brojnim zakonskim preprekama s kojima su se susretali, Vukušić Paher se osvrnula na sporu i kompleksnu tranziciju lječilišta prema punopravnom zdravstvenom turizmu. “Zdravstveni turizam je do unazad tri godine primjenjivan u zakonodavnom okviru samo kao mrtvo slovo na papiru i svi smo se pitali što to znači i na koji način mi to obavljamo”, navela je, napomenuvši da su tek nedavno, u intenzivnoj suradnji s nadležnim ministarstvima, konačno dobili jasan formalni okvir za rad. Taj prijeko potrebni administrativni iskorak pratio je i veliki investicijski ciklus uspješno završen 2021. godine, kojim su bolnici dodani moderni rekreacijski i sportski prostori. Kompleks danas uključuje tri unutarnja i jedan vanjski bazen, opremljenu teretanu te polivalentne dvorane. Zahvaljujući takvim ulaganjima, ustanova sada nudi znatno širu paletu usluga, a predavačica je navela kako zbog cjelovitosti tretmana kod njih pacijenti koji koriste medicinske usluge borave “minimalno deset dana”.
Prilagodba globalnom tržištu
Ustanova se s godinama morala brzo prilagođavati i radikalnim promjenama na globalnom tržištu, posebice nakon gubitka svojih tradicionalnih gostiju uslijed geopolitičkih previranja na kontinentu. “Mi smo imali prije rusko tržište, to su većinom bili baš Rusi koji su dolazili, no nakon svih tih političkih pozicioniranja u Europi to tržište smo izgubili”, pojasnila je. Ipak, istovremeno su vrlo uspješno otvorili nove europske kanale. “Izuzetno nam je drago da imamo danas dansko tržište, dolaze nam Danci i gosti s Farskih otoka, a jedna grupa od dvadesetak ljudi dolazi isključivo jer imaju dermatološko oboljenje i tu su isključivo radi nafte”, istaknula je. S obzirom na to da su to dugotrajni boravci, apsolutni strateški cilj im je provoditi turizam svih 365 dana u godini i aktivno ga povezati s lokalnim proizvođačima. Važno je, navodi, da pacijenti izvan strogog bolničkog režima mogu slobodno “izaći, prošetati i kupiti nešto što je autohtono”. Tom zaokruživanju destinacijske ponude uvelike pridonosi i komercijalizacija vlastitih kozmetičkih proizvoda, što su pravno morali riješiti osnivanjem zasebnog trgovačkog društva prije puna dva desetljeća. Danas nude uspješne kreme, šampone i gelove koji su na globalnoj razini jedinstveni po prisutnosti naftalana.
U vremenu potpune dominacije velikih farmaceutskih tvrtki i njihovih rješenja, Vukušić Paher je naglasila iznimnu važnost povratka provjerenim prirodnim metodama. Svoje je izlaganje u Velikoj Gorici zatvorila promišljanjem o budućnosti medicine i zdravstvenog turizma. “Prirodni ljekoviti činitelji su se nekako zanemarili kroz jake farmaceutske i skupe biološke lijekove koji se koriste u psorijazi i općenito u kožnim bolestima. Već na Zapadu su to prošli i nakon nekoliko vrsta nuspojava ipak se vraćaju prirodnim ljekovitim činiteljima”, poručila je i dodala: “Sigurno da je prirodni ljekoviti činitelj puno, puno bolji nego kemijski tretmani.”
Sadržaj nastao u sklopu WiA Connect okupljanja u Velikoj Gorici.
Foto: Marin Tomaš
