Eurostat je objavio najnovije podatke o demografiji o EU, a kad se Hrvatska usporedi s ostalima ispada da smo po srednjoj dobi jedna od najstarijih zemalja u EU.
Medijalna dob stanovništva zemalja EU u 2025. godini je od 39,6 godina (Irska) do 49,1 godinu (Italija), a medijan za cijelu EU iznosi 44,9 godina. Hrvatska medijalna dob iznosi 45,5 godina, gotovo identično kao i Njemačka i Slovenija, vrlo blizu Španjolskoj, a nešto niže od Italije, koja je daleko najstarija zemlja EU, te Bugarske i Portugala, piše izv. prof. Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na Sociologija.hr.
Po fertilitetu smo na 6. mjestu u EU
„Hrvatska ima iznadprosječnu stopu nataliteta (8,3) i po ovom kriteriju nalazi se na 12. mjestu u EU. No, istovremeno ima jednu od najviših stopa mortaliteta (13,2) i po ovom pokazatelju nalazi se na četvrtom mjestu u EU, što se onda odražava i na visoki negativni prirast koji iznosi 4,9“, napominje Burić. Po tom se pokazatelju Hrvatska nalazi u donjem dijelu ljestvice, na 24. mjestu od 27 zemalja EU.
Navodi i stopu ukupnog fertiliteta koja pokazuje prosječan broj djece koji bi žena rodila tijekom svog reproduktivnog vijeka. Evo što pokazuje: s vrijednošću od 1,46 Hrvatska se nalazi na visokom šestom mjestu u EU, iznad europskog prosjeka koji iznosi 1,34, i iznad većine zapadnoeuropskih zemalja.
„Dakle, prema fertilitetu smo na šestom, a prema natalitetu na trinaestom mjestu u EU. Takva pozicija – visok fertilitet, ali srednja stopa nataliteta, ima jasno demografsko objašnjenje. Stopa nataliteta ovisi o broju žena u reproduktivnoj dobi, a kako se ukupno stanovništvo Hrvatske smanjuje već desetljećima, dodatno se sužava kontingent žena koje mogu rađati. S druge strane, žene u fertilnoj dobi u Hrvatskoj rađaju u prosjeku više djece od žena u većini europskih zemalja“, objašnjava.
Pročitajte više: Kada žene rađaju: Porodi između 35 i 39 godina starosti sada učestaliji nego u ranim dvadesetima
Češće se vjenčavamo, rjeđe razvodimo
Navodi još jedan zanimljiv pokazatelj iz objave Eurostata: po broju sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u jednoj godini, Hrvatska se nalazi iznad EU prosjeka. Dodaje da je brak u Hrvatskoj dominantna forma zajedničkog života muškarca i žene, znatno raširenija nego u zapadnoeuropskim društvima u kojima su pak raširenije različite forme izvanbračnih zajednica.
„Naposljetku, osim što se relativno češće vjenčavamo, rjeđe se i rastajemo. Prema pokazatelju opća stopa razvoda kojim se mjeri broj razvoda na 1000 stanovnika godišnje, Hrvatska je na dnu ljestvice EU zemalja, zajedno s Bugarskom (1,3), Italijom (1,3), Rumunjskom (1,1) i Slovenijom (1,0)“, piše Burić i dodaje da je najniža stopa na Malti (0,9), „što vjerojatno ima veze s tim da je Malta razvod legalizirala tek 2011. godine“.
Foto: Magnific
