Kakve su reakcije na najavljeni Vladin antiinflacijski paket koji bi do kraja prvog tromjesečja 2027. godine trebao pomoći da se inflacija dovede u normalne granice, na 2,7 posto, s projiciranih 4,6 posto u ovoj godini?
Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da je stabilizacija javne potrošnje dobar smjer, ali Hrvatska treba i snažniji investicijski zamah i jače porezno rasterećenje rada. Za njih je pozitivno dizanje poreznih nameta za paušalce u turizmu. U Udruzi Glas poduzetnika su pak toliko nezadovoljni zbog dizanja poreza i doprinosa za paušalne obrtnike da je predsjednik udruge Bruno Samardžić preko društvenih mreža najavio peticiju kojom će tražiti zamrzavanje davanja, proračunskih izdataka i reformu državne uprave. U priopćenju poručuju da borba protiv inflacije ne smije postati borba protiv poduzetnika, a oštrim kritikama mjera pridružila se i Hrvatska obrtnićka komora. Donosimo glavne naglaske.
HUP: Protiv poreza na ekstra dobit, za jače oporezivanje kratkoročnog najma
U HUP-u navode da inflacija u Hrvatskoj nije samo posljedica vanjskih šokova i cijena energenata, već je generirana i snažnim rastom plaća u javnom sektoru i neselektivnim državnim potporama. Mase plaća u javnom sektoru od 2022. do 2025. porasla je za čak 63 posto, podsjećaju, čime je Hrvatska postala zemlja s jednim od najvećih udjela mase plaća javnog sektora u BDP-u unutar EU.
Stoga kažu u svom priopćenju da podržavaju antiinflacijske mjere Vlade koje adresiraju temeljne uzroke inflacije, ali za ponovno uvođenje poreza na ekstra dobit kažu da stvara dodatnu investicijsku neizvjesnost.
„Takve mjere će zahvatiti i najuspješnije tvrtke, koje ulažu u produktivnost, razvoj, nova radna mjesta i rast plaća zaposlenika stoga je nužno utvrditi točne razloge rasta poslovnih rezultata, kako bi se izbjeglo rušenje konkurentnosti onih dijelova gospodarstva koji stvaraju dodanu vrijednost. Također, jedna od posljedica prethodnog poreza na ekstra dobit je pad udjela ulaganja ne-financijskih poduzeća na 8% poslovnih prihoda u odnosu na prosječnih 12,5% u pred-pandemijskom razdoblju“, upozoravaju.
Pozitivnim pak ocjenjuju povećanje poreznog opterećenja na kratkoročni najam turizmu.
„Efektivno porezno opterećenje paušalnih modela iznajmljivanja bilo je višestruko niže od opterećenja rada, čime se slala pogrešna poruka o tome što hrvatska porezna politika želi poticati. Fiskalna politika mora snažnije podupirati rad, produktivnost i stvaranje dodane vrijednosti, te da se od rada isplati živjeti“, kažu u HUP-u.
Navode i da se kupovna moć građana dugoročno učinkovitije jača poreznim rasterećenjem rada nego administrativnim intervencijama koje dodatno potiču inflatorne pritiske.
Predsjednik HUP-a Mislav Balković tako navodi da predlažu dodatne strukturne mjere koje, između ostalog, uključuju: daljnje smanjenje poreznog opterećenja rada i snažnije mjere za povećanje stope zaposlenosti, osobito među mladima i visokokvalificiranim kadrovima, modernizaciju poticaja za ulaganja po uzoru na najbolju praksu članica EU, kao i promjenu politike određivanja cijene električne energije kao poluge osiguranja konkurentnih cijena energenata za gospodarstvo i ulaganja u energetsku infrastrukturu. „Ključno je zadržati stabilan rast BDP-a, osigurati investicijsku aktivnost i stvaranje više dodane vrijednosti te sačuvati visoku stopu zaposlenosti“, zaključuje.
Pročitajte više: Porez na ekstra dobit, stroži tretman paušanih obrta, nema daljeg rasta plaća u javnom sektoru…
UGP: Ozbiljan udar na mnoge obrtnike
Udruga Glas poduzetnika (UGP) upozorava pak da najavljene antiinflacijske mjere Vlade ponovno otvaraju ozbiljna pitanja za male i srednje poduzetnike, obrtnike, trgovce i male iznajmljivače. Ta udruga, kažu u priopćenju, nije sudjelovala u izradi tih mjera niti su predstavnici malih poduzetnika bili uključeni u ozbiljan razgovor prije njihova predstavljanja.
Njih posebno zabrinjavaju izmjene paušalnog oporezivanja obrtnika. „Vlada navodi kako je broj paušalnih obrta porastao s oko 27.500 u 2017. godini na više od 101.000 krajem 2025. godine. Ako postoje zloupotrebe, država ih treba ciljano kontrolirati i sankcionirati, ali nije prihvatljivo da se zbog dijela nepravilnosti dodatno opterećuju svi koji posluju legalno i uredno“, navode u priopćenju. Naglašavaju da, prema najavljenim mjerama, u najvišem razredu paušalnog oporezivanja godišnja davanja rastu za više od 80 posto „što za mnoge obrtnike predstavlja ozbiljan udar na poslovanje, zapošljavanje i daljnji razvoj“.
Dodatni pritisak osjetit će i mali iznajmljivači kroz povećanje paušalnog poreza, navode, dok mali trgovci ostaju pod administrativnim opterećenjima vezanim uz ograničenja cijena i dodatne obveze praćenja i objave podataka.
„Ako Vlada želi dugoročno stabilnije i niže cijene, potrebno je otvoriti ozbiljan razgovor o stvarnim uzrocima inflacije – troškovima rada, energentima, porezima, parafiskalnim nametima, administrativnim opterećenjima i ukupnim uvjetima poslovanja. Ne može se sve svesti na poruku poduzetnicima: ‘Snizite cijene, platite više i snađite se sami.’ UGP zato poziva Vladu da prije donošenja konačnih rješenja otvori stvaran dijalog s predstavnicima malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, trgovaca i iznajmljivača“, stoji u priopćenju.
HOK: Protiv stigmatiziranja obrtnika
Hrvatska obrtnička komora se također protivi najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike „uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao ‘prikrivenih radnika’. Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze“, objavili su.
Posebno upozoravaju da činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog naručitelja sama po sebi nije dokaz prikrivenog radnog odnosa.
„Nećemo dopustiti da se više od 80 tisuća paušalnih obrtnika stigmatizira zbog pojedinačnih slučajeva mogućih zloupotreba. Postojeći zakoni već danas omogućuju sankcioniranje stvarnih zloupotreba, ali nije prihvatljivo da se zbog pojedinačnih zlouporaba cijeli sektor mikro poduzetništva unaprijed proglašava sumnjivim. Ako država želi suzbiti prikriveno zapošljavanje, tada fokus mora biti na stvarnim poslodavcima koji izbjegavaju obveze iz radnog odnosa, a ne na obrtnicima koji posluju zakonito. HOK je i ranije tražio usklađivanje poreznih i radnopravnih propisa upravo kako bi odgovornost snosili oni koji organiziraju prikriveni radni odnos, sukladno Zakonu o radu“, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Foto: Vlada RH, HUP, LinkedIn, HOK, Canva
