S početkom godine na snagu je stupio Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, donoseći značajne promjene u dosad nedovoljno reguliranom sektoru. Među ključnim novostima je zabrana postavljanja klima-uređaja na pročelja zgrada s ulične strane, što je odmah izazvalo reakcije – i prve kazne.
Ipak, najvažnija, ali manje vidljiva promjena dogodila se unutar suvlasničkih zajednica: stambene zgrade sada imaju status pravnih subjekata, dok su predstavnici suvlasnika dobili šire ovlasti – ali i veću odgovornost. S obzirom na to da zakon predviđa mogućnost sankcija za loše ili nepravovremeno obavljanje njihovih dužnosti, mnogi dosadašnji predstavnici odlučili su odstupiti.
Val ostavki u cijeloj zemlji
Prema riječima Andree Markešić, direktorice pravne službe Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG), sve više predstavnika suvlasnika podnosi ostavke. U Osijeku ih je to već učinilo stotinjak, a u Zagrebu se očekuje višestruko veći broj, kazala je za RTL.
Slična saznanja dijeli i Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba, koji ističe kako mnogi razmišljaju o povlačenju, što je, prema njegovim riječima, bilo i očekivano nakon donošenja zakona.
“Kontaktirao sam nekoliko upravitelja – jedan mi je rekao da je u posljednjih mjesec dana desetak predstavnika suvlasnika dalo ostavku. Ljudi su se uplašili odgovornosti”, kaže Vladanović za N1.
Pročitajte više: Stižu drakonske kazne zbog klima uređaja na pročeljima
Zašto su predstavnici suvlasnika odlučili odustati?
Dosadašnja uloga predstavnika suvlasnika često se svodila na tehnička pitanja, poput organizacije popravaka i prikupljanja novca za zajedničke troškove. Novi zakon tu dužnost značajno proširuje – suvlasničke zajednice sada djeluju kao pravni subjekti, a njihovi predstavnici mogu biti novčano kažnjeni ako ne ispunjavaju svoje obveze.
“U Zagrebu imamo oko 10.000 predstavnika suvlasnika. Mnogi su tu dužnost preuzeli iz navike, a sada se situacija zakomplicirala. Osim novih odgovornosti, zakon omogućuje suvlasnicima da pokrenu postupak protiv predstavnika ako posao nije odrađen kako treba, što je dodatni pritisak”, objašnjava Vladanović.
Pročitajte više: ‘Nitko se nije držao starog kućnog reda’: Od 1. siječnja velike promjene u svim zgradama, evo što to znači za stanare
Tko će preuzeti ulogu predstavnika?
U slučaju da zgrada ostane bez predstavnika, suvlasnici imaju nekoliko opcija:
- Izbor novog predstavnika među stanarima, što bi bilo najjednostavnije rješenje.
- Angažiranje profesionalnog upravitelja – pravne ili fizičke osobe registrirane za taj posao.
- Postavljanje prinudnog predstavnika – kojeg može imenovati upravitelj zgrade.
Međutim, Vladanović ističe da se već sada pojavljuju pojedinci koji u tome vide priliku za zaradu, preuzimajući upravljanje nad više zgrada i nudeći svoje usluge po tržišnim uvjetima.
Ipak, on smatra da bi idealno rješenje bilo da predstavnik suvlasnika bude netko tko živi u zgradi i poznaje stanare.
“Kao predstavnik suvlasnika u svojoj zgradi znam tko u njoj živi, znam gdje se nalaze nepokretne osobe, gdje su obitelji s djecom – informacije koje mogu biti ključne u kriznim situacijama poput požara ili potresa. Netko sa strane teško može imati taj uvid”, upozorava.
Pročitajte više: Hoće li novi zakon urediti rentijerstvo u zgradama? ‘Bit će problema’
Je li rješenje u edukaciji?
Zbog svega toga, Vladanović je tijekom izrade zakona predložio uvođenje obvezne edukacije i certificiranja za predstavnike suvlasnika. Njegov prijedlog nije prihvaćen uz obrazloženje da bi dodatne obveze mogle još više obeshrabriti ljude da preuzmu tu ulogu.
“Smatram da bi svaki predstavnik suvlasnika trebao imati barem osnovno znanje o upravnim postupcima, knjigovodstvu i pravnim okvirima. Država je propustila priliku da snažnije naglasi važnost te funkcije. Umjesto toga, političari pričaju o metrou i mostovima, a nitko ne otvara ovakve, svakodnevne probleme građana. I to me ljuti”, zaključuje Vladanović.
Foto: Canva
