Vjerojatno nema žene kojoj nisu dosadili sendviči, peciva ili razne dostave obroka na posao. S obzirom na to da većina zaposlenih žena provodi 8 i više sati na poslu i nema vremena za zdravu prehranu, donosimo vam 5 vrsti sjemenki izuzetno dobrih za zdravlje. Možete ih grickati za međuobrok, ali ih i pomiješati s jogurtom, staviti u voćnu salatu i slično.
Sjemenke kao najzdraviji međuobrok
Sjemenke su bogate antioksidansima i sadrže važne minerale. Odličan su izvor vitamina B i E i omega-3 masnih kiselina. Brojna su istraživanja pokazala kako česta konzumacija sjemenki može smanjiti rizik od moždanog i srčanog udara. Nemojte se odlučiti na samo jednu vrstu sjemenki, već ih pokušajte što više kombinirati.
Sjemenke suncokreta za usporavanje starenja stanica
Sirove sjemenke suncokreta bogate su nezasićenim masnim kiselinama, sadrže mnogo kalija, željeza, cinka, magnezija, vitamina B1 te vitamina E. Vitamin E je naročito poznat po tome što usporava starenje stanica. Konzumacija od 50 grama sjemenki suncokreta pruža dovoljno vitamina E za cijeli dan. Bogat su izvor minerala tako da se preporučaju i kod pojačanog fizičkog ili psihičkog stresa, što ih čini odličnim međuobrokom na poslu.
Sirove sjemenke suncokreta pomažu u smanjivanju kolesterola u krvi, tako da i održavaju kardiovaskularno zdravlje. Brojni mu nutricionisti pripisuju i druge učinke, među kojima su i da olakšava nesanicu, poboljšava sposobnost pamćenja, smanjuje mogućnost nastanka hipertenzije, pa čak i da blagotvorno djeluje na jačanje kose.
Iako se mogu konzumirati i pržene, bolje ih je jesti sirove, budući da se prženjem gubi postotak nutrijenata koje sjemenke sadrže.
Sjemenke sezama za jačanje kostiju
Sjemenke sezama odličan su izvor minerala, naročito kalcija koji pomaže u jačanju kostiju, a njegovu asimilaciju pospješuje prisutnost magnezija koji snižava arterijski tlak i umanjuje mogućnost dobivanja migrena. Također je bogat bakrom, maganom, cinkom i željezom. Od vitamina ima visoku koncentraciju vitamina A, B1, B6 i vitamina E koji je zaslužan za sprječavanje prijevremenog nastanka bora i starenja kože.
Tu su još i prehrambena vlakna i fitosteroli. Fitosteroli su biljni sastojci koji su po kemijskoj strukturi slični kolesterolu, a njihova uloga je apsorpcija kolesterola i njegovo snižavanje.
Sjemenke sezama, osim što pomažu u jačanju kosti, snižavaju tegobe uzrokovane menopauzom, pružaju zaštitu od nastanka tumora te su odlične za dijabetičare, ali i pomažu u snižavanju želučane kiseline.
Sjemenke lana smanjuju mogućnost dobivanja raka dojke
Iako je prema nekim podacima prisutna već više od 6000 godina, lan je sjemenka koja se u posljednje vrijeme sve više ‘otkriva’. Neki je čak nazivaju najzdravijom sjemenkom s obzirom na to koliko svakodnevna konzumacija ima prednosti za zdravlje. Sjemenke lana sadrže visokokvalitetne proteine, a bogate su i topivim vlaknima. Zbog kombinacije ulja i vlakana djeluju kao prirodni laksativ, zbog čega su odlične za osobe koje pate od probavnih problema. Lan sadrži i vitamine B1, B2 i C te željezo i cink, ali i druge vitamine i minerale koji potpomažu u sagorijevanju masnoća i ubrzanju metabolizma. Također su bogate omega-3 masnim kiselinama, nužnima za zdravlje srca i krvožilnog sustava.
Lanene sjemenke imaju najveći udio fitonutrijenta lignina, od bilo kojih drugih namirnica i sjemenki. Lignini su predmet brojnih istraživanja zbog svojih antikancerogenih svojstava, naročito kod raka dojke i debelog crijeva. Znanstvenici kažu da lignini izbacuju višak estrogena iz tijela čime smanjuju mogućnost razvitka raka dojke.
Lanene sjemenke su hranjivije od lanenog ulja, a kod kupnje se preporučuje paziti da sjemenke budu cijele, a ne prepolovljene jer tako gube svoju prehrambenu vrijednost. Možete ih konzumirati same, ali i umiješane u jogurt, pahuljice, vrhnje i slično, a od njih možete napraviti i čaj.
Sjemenke maka pomažu u usporavanju razvoja multiple skleroze
Sjemenke maka često možemo pronaći na pecivima, ali i u kolačima. Mak je izvrstan izvor nezasićenih masnih kiselina, naročito linolne i oleinske kiseline. Linolna kiselina je kiselina koju naš organizam ne može sam sintetizirati, a znanstvena istraživanja govore da može djelovati na usporavanje procesa razvoja multiple skleroze. Također može pomoći u zaštiti krvožilnog sustava, reguliranju krvnog tlaka i grušanja krvi. Često se primjenjuje za liječenje kožnih oboljenja i upalnih procesa.
Oleinsku kiselinu naš organizam sintetizira u malim količinama, a istraživanja su pokazala kako oleinska kiselina može sudjelovati u usporavanju pojave raka djelovanjem na genetskoj razini. Također štiti krvožilni sustav od oštećenja. Mak se može koristiti i za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i liječenje grčeva u abdomenu. Minerali i vitamini maka ublažuju razdražljivost i stres, te potiču koncentraciju i raspoloženje.
Sjemenke bundeve smanjuju kolesterol
Sjemenke bundeve sadrže jako puno željeza i esencijalnih omega-3 masnih kiselina . Osim toga, bogate su magnezijem, kalcijem, kalijem i vitaminom K. Konzumacija jedne šake sjemenki bundeve dnevno je sasvim dovoljno da pokrije trećinu preporučene količine cinka – element važan za imunološki sustav te za zdravlje kože i kose. Uz to, imaju odličnu mješavinu tvari antioksidacijskog djelovanja.
Kao i kod suncokreta, sjemenke bundeve su se pokazale kao izvrstan način u borbi protiv nastanka raka dojke, naročito kod žena koje su već ušle u menopauzu.
Osim toga, sjemenke bundeve smanjuju kolesterol, štite od dijabetesa, pomažu u mršavljenju, poboljšavaju raspoloženje, pa čak djeluju kao afrodizijak i povećavaju želju za seksom.
Foto: Pixabay
