Odbor za okoliš, klimu i sigurnost hrane Europskog parlamenta je 8. svibnja na glasanju o usklađivanju statusa zaštite vuka sa 371 glasom za, 162 protiv i 37 suzdržanih izglasao promjenu statusa vuka sa “strogo zaštićenog” na “zaštićenog”. Time se Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktiva o staništima) usklađuje s Bernskom konvencijom u kojoj je na inicijativu Europske komisije status zaštite smanjen odlukom koja je stupila na snagu 7. ožujka 2025. Izmjene ostavljaju mogućnost državama članicama da zadrže strogu zaštitu vuka, stoga će o izmjeni statusa zaštite vuka u hrvatskom zakonodavstvu odlučivati Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Vukovi su u Hrvatskoj pod lovnim i poljoprivrednim pritiscima
“Populacije ove vrste, koja je zbog svojeg položaja na vrhu prehrambene piramide izuzetno važna za ekosustave, u Hrvatskoj su pod lovnim i poljoprivrednim pritiscima. Smatramo da bi potencijalno smanjenje zaštite vuka dodatno produbilo polarizaciju u društvu u pogledu te vrste jer će dovesti u pitanje mogućnost isplate financijskih odšteta i davanje podrške domaćim poljoprivrednicima kojima je takva podrška važna. Također, s obzirom na to da je zaštita i obnova bioraznolikosti jedan od ciljeva na koje će nas obvezati novi Zakon o obnovi prirode koji je trenutačno u fazi prijenosa iz zakonodavstva EU-a, smatramo da je izuzetno važno pronalaziti rješenja koja potiču suživot s prirodom i razumijevanje o važnosti njezina očuvanja”, ističe Lora Rajić, stručna suradnica za politike i zagovaranje u Udruzi BIOM.
Pročitajte više: Tri slapa u Istri koja morate posjetiti: Najljepši su baš sada, prije ljetnih vrućina
Promjene bi mogle utjecati i na status vuka
Vukovi dinarsko-balkanske populacije ponovno šire svoje područje u Hrvatskoj. Iako su do prošlog stoljeća nastanjivali gotovo cijelu zemlju, do početka 90-ih godina povukli su se u Gorski kotar i Liku, a smatralo se da su iz Dalmacije nestali. No, u desetljećima koja su uslijedila njihova se brojnost počela oporavljati, a staništa su se proširila, tvrde iz Udruge BIOM. Do 2000-ih, vukovi su ponovno viđeni u Dalmaciji, južnim obroncima Velebita, okolici Ravnih kotara, Kaštela, Biokova, Banovine te dijelovima Karlovačke županije.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, danas obitavaju u čak devet hrvatskih županija. Procjena iz 2015. godine govori o 156 vukova u 49 čopora, od kojih se 22 nalaze uz granicu.
Promjene u EU bi mogle utjecati i na status vuka u Hrvatskoj, gdje je još uvijek strogo zaštićen. Iako je populacija u oporavku, vukovi su i dalje pod pritiskom zbog prometa, ilegalnog odstrela i trovanja. Stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje zaštite moglo povećati rizike za ovu osjetljivu vrstu, a neučinkovitost pojedinih mjera, poput odstrela, dodatno pogoršava situaciju.
Hrvatska sada mora odlučiti hoće li slijediti EU smanjenjem zaštite vuka ili će zadržati postojeći status, što bi moglo imati i financijske posljedice za stočare.
Ilustracija: Unsplash
