Ovisnost Europe o stranim liječnicima i medicinskim sestrama raste i mogla bi stvoriti izazove za zdravstvene sustave u nadolazećim godinama, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u novom izvješću.
Projekcije pokazuju da će se europska regija WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje u Europi i Srednjoj Aziji, do 2030. godine suočiti s nedostatkom od 950.000 zdravstvenih radnika te se okreće imigraciji kako bi premostila taj jaz.
Izvješće navodi kako se između 2014. i 2023. godine broj novih liječnika u europskoj radnoj snazi gotovo utrostručio, dok se broj medicinskih sestara upeterostručio. U tom razdoblju broj liječnika školovanih u inozemstvu porastao je za 58 posto, a broj medicinskih sestara koje su se školovale u inozemstvu povećao se za 67 posto. Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo bilježe većinu tog rasta, prenosi Euronews.
Zemlje u istočnoj i južnoj Europi bilježe najveći pad
Nadalje, izvješće navodi kako se do 2023. godine 60 posto novih liječnika i 72 posto novih medicinskih sestara na europskom tržištu rada školovao u inozemstvu. To uključuje zdravstvene radnike iz susjednih europskih zemalja, kao i one iz Azije, Afrike ili Amerike.
Ova promjena stvorila je oštar jaz i pokazala da zemlje u istočnoj i južnoj Europi gube zdravstvene radnike u korist zapadnih i sjevernih zemalja. U nekim područjima nedostatak je postao još veći, dok se u drugim područjima stanje popravilo.
„Ovdje nije riječ samo o brojkama“, izjavila je dr. Natasha Azzopardi-Muscat, voditeljica tima za zdravstvene politike i sustave zemalja WHO Europe. „Iza svakog liječnika ili medicinske sestre koji migrira stoji priča o ambiciji i prilikama, ali često i o opterećenju obitelji i nacionalnih zdravstvenih sustava koje su ostavili za sobom“, dodala je.
Pročitajte više: AI u zdravstvu: Microsoft testira program za dijagnostiku koji je četiri puta precizniji od liječnika
Ulaganje u politiku zapošljavanja
Ti bi se izazovi mogli intenzivirati u nadolazećim godinama zbog rastuće potražnje za medicinskom skrbi među starijim stanovništvom, kao i zbog odlazaka u mirovinu u zdravstvenom sektoru koje bi moglo biti teško nadomjestiti. U nekim zemljama više od 40 posto liječnika ima 55 ili više godina. To će „neizbježno povećati pritisak za aktivno međunarodno zapošljavanje“, navodi se u izvješću.
Dužnosnici WHO-a pozvali su države da pojačaju napore kako bi zadržale zdravstvene radnike i poboljšale planiranje radne snage za budućnost. Rekli su da bi se politike trebale baviti utjecajem politike na različite oblike međunarodnog rada, uključujući preseljenje, kratkoročne ugovore i svakodnevno prekogranično putovanje na posao.
„Migracija zdravstvenih radnika stvarnost je na međusobno povezanom europskom tržištu rada i njome se mora upravljati pravednije i održivije“, zaključila je Azzopardi-Muscat.
Foto: Freepik, Canva
