Danas je Velika Gospa. Znate li što se točno obilježava?

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, državni je blagdan i neradan dan diljem Hrvatske. Slavi se 15. kolovoza, a vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta. Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Tradicija slavljenja stara kao i samo kršćanstvo

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. 

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.


Pročitajte više: Vjerska sloboda pod prijetnjom – Iranci progone kršćane, koga će Hrvati?


Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Tomu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. 

Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.

Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.

Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu “Hvaljen Isus i Marija”. Naime, Hrvati su kršćanskom pozdravu “Hvaljen budi Isus Krist” dodali i njegovu majku Mariju.


Pročitajte više: Ne, ne kleče oni za žene, nego za sebe. Evo zašto…


Blagoslov trava i cvijeća

U ranijim vremenima postojao je poseban blagoslov za blagdan Velike Gospe – blagoslov trava i cvijeća. Održao se u nekim europskim državama sve do danas. Značenje mu je višeslojno. Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela pronašli cvijeće pa se Marija zato i naziva “Ljiljan bijeli”, “Ruža bez trnja” i sl..

Blagoslov je povezan i s tradicijom hodočašćenja u marijanska svetišta, kada vjernici danima spavaju u prirodi i na sjenicima.

Također, vezan je i uz vrijeme dozrijevanja plodova i kosidbu pa se blagoslovom trava zazivala Božja zaštita nad stokom, a blagoslovom cvijeća nad ljudima, kako bi Gospodin po njima odagnao svako zlo i bolest te ih zaštitio od uboda zmija i svake druge pošasti.

Na simboličnoj razini blagoslov podsjeća na ljudsku prolaznost, kao što će se trava osušiti, tako će i svako stvorenje završiti ovozemaljski život, ali i nadu u vječni život, koja je ljudima dana i po Marijinim zaslugama, a njezino je uznesenje prototip i čovjekove buduće proslave. Zato je i postojao običaj da se tada blagoslovljena trava nosila na grobove najbližih.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Evo zašto banane trebate oprati čim dođete kući iz trgovine

Kore banane ili avokada i drugog voća s debelom vanjskom površinom osjetljive su na bakterije koliko i mekše voće i povrće,...
- Advertisment -