Udruga Glas poduzetnika i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače održale su konferenciju za medije nakon što je peticija “Ne novim nametima!”, koju je pokrenuo UGP, prikupila više od 30.000 potpisa građana, poduzetnika, obrtnika, paušalista, malih iznajmljivača i svih koji podržavaju razumniji odnos države prema malom sektoru.
Glavna poruka je bila, stoji u priopćenju nakon konferencije, da mali poduzetnici nisu protiv poreza, reda ni nadzora, ali se protive novim nametima, rastu troškova i administrativnim obvezama koje se uvode bez procjene učinaka, bez stvarnog dijaloga i bez razumijevanja načina na koji mali sektor stvarno posluje i živi.
“Više od 30.000 potpisa nije prijetnja nego poruka”
“Ovo nije pobuna protiv države. Ovo je poziv državi da konačno razgovara s ljudima koji rade, zapošljavaju, iznajmljuju, stvaraju i pune proračun. Više od 30.000 potpisa nije prijetnja, nego ozbiljna poruka. Mali sektor želi biti partner države, a ne njezin bankomat”, poručio je predsjednik UGP-a Bruno Samardžić.
Istaknuo je da se antiinflacijska politika ne može voditi povećanjem troškova onima koji proizvode, prodaju i pružaju usluge.
“Ako se poduzetniku poveća trošak, taj trošak neće nestati. Završit će u višoj cijeni, manjoj investiciji, odgođenom zapošljavanju ili zatvaranju posla. Borba protiv inflacije ne vodi se tako da se uzme malima, nego tako da se racionalno upravlja javnim novcem. Ako država od poduzetnika traži više, građani imaju pravo znati gdje je država prvo uštedjela na sebi”, naglasio je Samardžić.
Obrtnik Filip Marić upozorio je da mali obrtnici i poduzetnici nemaju sigurnost velikih sustava, niti mogu planirati poslovanje ako im se pravila mijenjaju iz godine u godinu.
“Teško je započeti posao. Još je teže održati ga. A gotovo je nemoguće normalno raditi ako ne znaš kakva će ti biti iduća godina. Ako znaš da ti se troškovi mogu udvostručiti preko noći, nećeš zapošljavati, nećeš ulagati, nećeš širiti posao. Staneš. Ili odeš”, rekao je Marić.
Pročitajte više: Kroćenje inflacije, kukavičja jaja u Vladinim mjerama i molbe: Tko će na kraju jesti diplomu, Mačkić ili Ćorić?
Paušalni obrti su za početnike jedini realan ulaz u poslovanje
Posebno je upozorio na pogrešno tumačenje prihoda paušalista. “Kada netko kaže da paušalist ima 20.000 eura prihoda, dio javnosti pomisli da je to njegova plaća. Nije. Prihod nije plaća. Iz tog prihoda plaćaju se doprinosi, porez, oprema, alati, prostor, računovodstvo, materijal, prijevoz, edukacije, softver i mjeseci u kojima posla nema. Tek nakon svega toga ostaje ono od čega čovjek živi”, istaknuo je Marić.
Dodao je kako su paušalni obrti za mnoge početnike jedini realan ulaz u legalno poslovanje. “Ako taj prvi korak učinite preskupim, nepredvidivim i rizičnim, mnogi ga neće napraviti u Hrvatskoj. Otići će van, odustati ili će se povući iz legalnog poslovanja. A to nije dobro ni za poduzetnike, ni za državu, ni za društvo”, poručio je.
Predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače Vedran Tomić poručio je kako se male iznajmljivače pogrešno prikazuje kao rentijere, iako su mnogi od njih stariji ljudi, obitelji i umirovljenici koji si iznajmljivanjem nastoje osigurati dostojanstveniju starost i sačuvati obiteljsku imovinu za buduće generacije.
Država favorizira resorte
Naglasio je kako dizanje davanja ne pogađa samo iznajmljivače, nego i cijeli lanac obrtnika i mikro poduzetnika koji od njihova rada žive od servisa za čišćenje i održavanje do građevinara, keramičara i brojnih drugih lokalnih pružatelja usluga.
“Umjesto turizma koji stvara prihod za lokalnu zajednicu i povezuje goste s domaćinima, država očito favorizira model zatvorenih resorta u kojima turisti nemaju stvaran doticaj s lokalnom sredinom, a značajan dio zarade odlazi izvan Hrvatske. Ovakvo neopravdano povećanje poreza najteže pogađa upravo najmanje iznajmljivače s najnižim prihodima te ih dovodi pred izbor da odustanu od iznajmljivanja ili prodaju imovinu koju su generacije njihovih obitelji stvarale”, poručio je Tomić.
U svom priopćenju UGP i SMOi ističu da peticija ne traži povlastice, nego primjenu osnovnih načela dobrog upravljanja: analizu učinka prije donošenja mjera, stvaran dijalog s onima na koje se mjere odnose, razmjernost između malih i velikih te transparentnost javne potrošnje.
Traže dijalog
“Poduzetnici nisu protiv države. Ali jesu protiv toga da se svaki problem države ponovno rješava istom porukom: ‘Poduzetniče, plati još.’ Ako država želi pun proračun, mora čuvati one koji ga pune”, stoji u priopćenju kao zaključak konferencije. Pozvali su predstavnike izvršne vlasti na dijalog.
Na pitanje novinara o mogućim budućim akcijama ako razgovora ne bude, predstavnici malih poduzetnika poručili su kako su prosvjedi jedna od mogućih opcija, ali da je njihov prvi izbor i dalje – razgovor.
Foto: UGP
