Ženama se često nameću tradicionalne obiteljske vrijednosti. Svi znamo koje su to – muž kao glava obitelji koji privređuje za svoju obitelj, a žena u ulozi majke i kućanice. Osim ekonomske krize, mnogi danas krivnju za niski natalitet svaljuju na žene koje ne žele biti samo majke i kućanice, već žele imati i karijeru. Ali ove dvije stvari ne idu skupa, zar ne? Upravo suprotno – kako bi imali brojniju obitelj, trebamo se udaljiti od tradicionalnih obiteljskih vrijednosti.
Zaposlene žene imaju više djece
François Héran s Nacionalnog Instituta demografskih istraživanja u Francuskoj, svojim je istraživanjem ustanovio da su upravo zaposlene žene one koje imaju više djece.
Prije 40-ak godina, kada su žene dobile ravnopravnost s muškarcima po pitanjima rada i privređivanja, smatralo se da to odmah znači manji broj djece u obitelji. Tako su zemlje s najmanjim postotkom zaposlenih žena, kao primjerice Španjolska ili Grčka, bile one koje su imale najveći postotak nataliteta u Europi.
Situacija je danas u potpunosti drugačija. Danas su zemlje koje više cijene tradicionalne obiteljske vrijednosti zapravo one koje imaju najmanju stopu nataliteta u Europi (ispod 1.4 djece u obitelji). Najveće se obitelji nalaze u zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Belgije, Skandinavije i SAD-a. U tim zemljama više od 70 posto žena radi i imaju brojniju obitelj. Veliki razlog tome je i to što su im dostupne usluge kao što su dječji vrtić, kontracepcija, porodiljni dopust, pa čak i mogućnost pobačaja.
Osim zemalja u kojima žene imaju dostupne ovakve usluge, najveći natalitet imaju i zemlje koje nemaju tradicionalne pojmove ‘obiteljske strukture’. To su zemlje u kojima je dozvoljen istospolni brak i u kojima se djeca u velikom broju rađaju izvan braka, kao što su Francuska, Baltičke zemlje i veliki dio Skandinavije.
Mnoge zemlje raznim populacijskim politikama žele povećati natalitet, ali se čvrsto drže tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Umjesto toga, trebali bi raditi na jačanju rodne ravnopravnosti i uvođenju različitih opcija uz pomoć kojih bi žene mogle lakše balansirati između privatnog i poslovnog života.
Stanje u Hrvatskoj
Hrvatska je jedna od država koja se drži tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Iako je u zadnje vrijeme vidljiv trend povećanja broja razvoda i izvanbračne djece, hrvatska je obitelj još uvijek tradicionalna, i to u smislu poimanja obiteljskih vrijednosti. Malo manje od polovice radno sposobnog stanovništva čine žene. Bez obzira na državne mjere obiteljske politike, broj djece po članu obitelji ne raste i on još uvijek iznosi oko 1,4 djece po kućanstvu. Za takav pad nataliteta vjerojatno je odgovorna i ekonomska kriza. Iako ovakvo longitudinalno istraživanje, kakvo je proveo François Héran, ne postoji u Hrvatskoj, možemo zaključiti da kod nas nije problem samo nedostatak radnih mjesta, već i tradicionalne obiteljske vrijednosti koje se još održavaju u društvu, ali i zakoni koji se ne primjenjuju u praksi. Naime, iako su žene u zakonskoj teoriji ravnopravne s muškarcima i postoje razne mjere obiteljske politike, to se rijetko kada primjenjuje u praksi.
Foto: Pixabay
