Zemlja na koju se mnoge druge ugledaju i koja ne zazire od inovacija ni u čemu, pa tako ni u obrazovanju, Švedska je odlučila umanjiti digitalizaciju u svojim školama. Švedska ministrica prosvjete Lotta Edholm izjavila je kako je potrebno vratiti više tiskanih udžbenika jer je visokom razinom digitalizacije obrazovanja pala uspješnost učenika.
U Švedskoj su inače digitalni uređaji obavezni i u predškolskim ustanovama, a Edholm je najavila ukidanje digitalnog učenja za djecu mlađu od šest godina, prenosi N1. Premda švedski učenici i dalje postižu iznadprosječne rezultate u čitanju, uočen je pad između 2016. i 2021. godine. Može li to biti posljedica digitalizacije u nastavi, upitale smo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
“Online nastava često je bila nedovoljno kvalitetna”
Kao i u mnogim zemljama, i u Hrvatskoj je pandemija preobrazila obrazovanje i preselila ga iza ekrana.
“Istraživanja koja je Centar provodio tijekom pandemije, a koja su obuhvatila gotovo 80.000 sudionika među kojima su bili maturanti, učitelji i nastavnici te roditelji učenika pokazali su da je online nastava često bila nedovoljne kvalitete. Istovremeno su učitelji i nastavnici navodili da im je za pripremu nastave bilo potrebno mnogo više vremena nego kod klasične nastave”, priopćili su iz NCVVO-a.
Na slične su trendove ukazala i druga istraživanja provedena ne samo u RH, već i u svijetu.
Kad je u pitanju Švedska, mnogi stručnjaci za obrazovanje smatraju kako nije problem isključivo u digitalizaciji, već da treba uzeti u obzir povećanje broja učenika doseljenika kojima švedski nije materinji jezik. Iako to svakako može biti jedan od čimbenika, istraživanja u državama u kojima nema mnogo doseljenika su jasna – u digitalizaciji je moguće pretjerati.
Iz UNESCO-a su uputili poziv za prikladno korištenje tehnologije u obrazovanju. Potiču zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, no upozoravaju kako treba paziti da tehnologija ne zamijeni nastavu pod vodstvom nastavnika.
Pročitajte više: Je li zabrana mobitela u školama rješenje? Ove zemlje misle da je
Ne smijemo zanemarivati iskustveno učenje
“Provedba online nastave kao i korištenje digitalnih alata u nastavi zahtijevaju promjenu paradigme poučavanja”, ističu iz NCVVO-a.
Korištenjem isključivo digitalnih pomagala u nastavi uistinu dolazi do pada vještina učenika jer se gube prednosti iskustvenoga učenja – nije isto gledaju li učenici izvođenje eksperimenta putem videa ili ga izvode sami. Gledanje eksperimenta na videu je, naravno, u redu ako da nije moguće izvesti u školi, no kad god je to moguće, učenicima treba pružiti iskustvo.
U ovakvim je situacijama nužna učiteljeva procjena dobrobiti korištenja digitalnih alata u odnosu na korištenje klasičnih metoda podučavanja u svrhu dostizanja određenih odgojno-obrazovnih ishoda.
“Za kvalitetno poučavanje presudna je dobra priprema učitelja. Ona je jednako zahtjevna kod klasične nastave, kao i kod nastave koja uključuje digitalna pomagala”.
Iz NCVVO-a također upozoravaju kako su digitalni alati prije svega pomoćno sredstvo u realizaciji ishoda koji su propisani kurikulumom. Ipak, nije sve crno-bijelo, pa tako dobar dio savladavanja gradiva i dalje ostaje na učeniku.
“Ispitivanja učenja pokazuju da ako učenik uloži jednaki kognitivni napor, jednako učinkovito može biti i klasično učenje kao i ono uz korištenje digitalnih alata poput VR-a“.
Foto: Canva
