Inicijativa GLAS PODUZETNIKA je među svojim članovima – mikro, malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima, u vrlo kratkom roku provela anketu putem Facebook grupe. Grupa je brzo narasla preko 14.000 članova a na anketu su u trenutku obrade rezultata odgovorilo preko sedam stotina poduzetnika.
Cilj ankete je bio dobiti opis trenutnog stanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika, i njihovo predviđanje najbliže budućnosti. Smatramo da su takvi podaci kritični u određivanju vrste i kvalitete mjera kojima se planira pomoći gospodarstvo i dati šansu ekonomiji ove zemlje.
Gospodarstvo na izdisaju – 60% poduzetnika ima manje od 5.000 kuna u rezervi
Prvo pitanje je bilo: Koliko vaša firma ili obrt ima gotovine u rezervi?
Odgovori su pokazali katastrofalno stanje među poduzetnicima: njih gotovo 60% ima manje od 5.000 kuna rezerve. Mnogi su komentirali da ih je uopće sram pisati takve stvari. Dodatnih 20% ima manje od 20 000 kuna u rezervi, što je za bilo koju firmu sa više od jednog zaposlenog, nedovoljno za bilo kakav opstanak. Samo 11 % poduzeća ima do 100 000 kn rezerve, ali među njih spadaju sigurno i one kojima su to mjesečni fiksni troškovi. Samo 6% poduzeća ima zalihe veće od 100 000 kuna. Uzevši u obzir da nemamo informaciju o veličini i rashodima tih firmi, potpuno je jasno da situacija za mnoge izgleda bezizlazno.
Polovica poduzetnika može preživjeti još mjesec dana
Drugo pitanje: Koliko mjeseci sa postojećim novčanim rezervama (uz uvjet da odmah prilagodite poslovanje) vaša firma može preživjeti?
Odgovori se poklapaju s odgovorima dobivenim na prvo pitanje: 50% poduzetnika može preživjeti samo jedan mjesec, a dodatnih 43% smatra da mogu preživjeti maksimalno tri mjeseca. To su brojevi koji se spominju kao najoptimističnije procjene kraja prvog dijela krize. Samo 5 % poduzetnika može preživjeti duže od 6 mjeseci, koliko je izvjesno da će ova situacija trajati.
Koje će to posljedice imati na punjenje državnog proračuna, nije teško izračunati. Nadalje, koje će biti srednjoročne posljedice iseljavanja dodatnog vala građana u zemlje u kojima će se situacija najbrže normalizirati, za sada možemo samo nagađati, ali kroz par mjeseci ćemo imati i konkretne brojke.
Inicijativa GLAS PODUZETNIKA je u kratko vrijeme nakon objave inicijalnim mjera gospodarske pomoći od strane Vlade RH okupila velik broj aktivnih sudionika koji podržavaju inicijativu, svjesnih da donesene mjere nisu dovoljne.
Povezano:
- Više od 5300 poduzetnika traži hitne mjere za spas gospodarstva
- I najbolje hrvatske poduzetnice na koljenima zbog korone
- Hitni koraci koje morate napraviti u svom biznisu kako bi izbjegli katastrofu zbog korone
„Tijekom nešto više od 24 sata se u Facebook grupu Inicijativa “Glas PODUZETNIKA” – zahtjev za donošenje efikasnih mjera! Uključilo preko 14.000 članova, a inicijativu je podržalo preko 1.100 tvrtki i obrta, koji zapošljavaju preko 10.000 ljudi i ostvaruju preko 5 milijardi kuna godišnjih prihoda. Podržavaju nas također i mnoge strukovne udruge. Iz ovih brojeva je jasno kolika je s jedne strane zabrinutost ljudi za njihove tvrtke i radna mjesta, te koliko je nezadovoljstvo mjerama koje su donesene, koje ne sagledavaju kompleksnost situacije i činjenicu da tvrtke koje su zatvorene i onemogućene u poslovanju novaca za davanja nemaju, niti sada niti s odgodom.“ Govori nam jedan od pokretača inicijative Hrvoje Bujas.
„Mi smo u manje od 24 sata usuglasili zahtjev za deset hitnih mjera za spas gospodarstva i malog i srednjeg poduzetništva koje smo u petak u 17 sati poslali Vladi RH, od koje očekujemo brzu reakciju i prihvaćanje navedenih mjera, jer nas u protivnom čeka potpuni kolaps gospodarstva. Na žalost, prema današnjoj izjavi Predsjednika RH o tome da se plaće u javnom sektoru ne smiju smanjivati, možemo vidjeti da ni on ne shvaća razmjere gospodarske krize u kojoj se nalazimo.“
Indikativnom se doima činjenica da kada privatne tvrtke ostvaruju zavidne profite na eksploataciji rada svojih najamnih radnika, ne žele miješanje države u njihovo kapitalističko poslovanje.
Međutim, tijekom svake gospodarske i/ili financijske krize, od one iz 1930-ih do ove današnje, zahtjevaju da ta ista država spasi njihovo kapitalističko poslovanje.
Privatni bi poduzetnici napokon morali shvatiti da u kapitalističkom načinu poslovanja, privatni vlasnici sredstava za proizvodnju i viška vrijednosti trebaju isključivo sami snositi rizik poslovanja svojih tvrtki.
Ukoliko žele da i njihovi eksploatirani radnici snose rizik kapitalističkog poslovanja, onda neka im omoguće vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju i viškom vrijednosti.