Anita Galić je magistra farmacije, stručnjakinja u zdravstvenom menadžmentu, studentica na doktorskom studiju biomedicine i zdravstva, majka dvoje školaraca i kreatorica posebne priče koju priča njezin projekt iz budućnosti, koji je prijeko potreban sadašnjosti – Health Hub.
„Postoji izreka da su snovi kamen temeljac našeg karaktera, a po prirodi sam oduvijek bila sanjar za kojeg ne postoji nemoguće, zaigrana u osmišljavanju projekata, uvijek okrenuta prema povezivanju ljudi u dobrim idejama i pričama… Citat koji me vodi kroz život je „I Have A Dream“ od Martina Luthera Kinga“ – počinje svoju inspirativnu priču Anita Galić koja je danas direktorica Health Huba, biznis think tanka koji ima potencijal promijeniti zdravstvo kakvo Hrvatska danas poznaje.
Stvorila je inovativnu ideju i na hrvatsko zdravstvo poslala „tenkove s izvrsnim idejama“
„Jedan od mojih dugogodišnjih suradnika je jednom prilikom u šali izjavio „Galić, kakve ti to tenkove šalješ na zdravstvo?!“, na što sam mu odgovorila „Tenkove s izvrsnim idejama!“
Svoju bogatu karijeru počela je graditi prije 15 godina. Sa svega 27 godina, dobila je poziciju direktorice marketinga u jednoj maloj farmaceutskoj kompaniji. Farmacija je njezina ljubav, a iskustvo je kroz godine skupljala na području zdravstvenih politika, u međunarodnim poslovima, europskim politikama i diplomaciji. Njezino radno iskustvo je povezano s digitalnom transformacijom u zdravstvu, inovacijama, angažmanom mladih i zaštitom potrošača. Surađivala je s brojnim institucijama u zdravstvu – Europskom komisijom, Parlamentom, Ministarstvom zdravstva, Europskom ligom protiv raka, Saborskim odborom za zdravstvo i mnogim drugima.
Upisala je farmaciju kako bi pomicala granice na području dermatofarmacije
Nakon fakulteta radila je kao medicinski predstavnik u Belupu, a potom kao ljekarnik. Njezina kreativnost ju je brzo vratila njezinoj najvećoj ljubavi – dermatofarmaciji. Upravo zbog toga je i upisala farmaciju, kako bi mogla pomicati granice na području dermatofarmacije. To je i činila brojnim projektima u koje je bila uključena, od sudjelovanja u osmišljavanju kampanja za borbu protiv melanoma pa sve do consultinga za velike kompanije kao što je DM.
„Onda sam dobila poriv raditi u struci, odnosno strukovnoj organizaciji jer sam već tada pokretala novo područje. Zalagala sam se da se u ljekarne vrati onaj individualni pristup izrade pripravaka. Da bi se to dogodilo, morate promijeniti cijeli način funkcioniranja ljekarni. Sljedeće 4 godine sam radila u Hrvatskom farmaceutskom društvu, gdje sam u glavnoj strukovnoj organizaciji farmaceuta bila zadužena za nove, inovativne projekte i suradnje. Kroz rad u Hrvatskom farmaceutskom društvu sam se približila važnosti zdravstvenih politika, networkinga, zastupanja Hrvatske na međunarodnoj sceni, preuzimanju trendova iz svijeta u Hrvatsku. To je bilo iskustvo koje mi je promijenilo gledanje na struku, na profesiju, zdravstvo. Vratilo me korijenima profesije. Zaljubila sam se u povijest“ – kaže Anita Galić i nastavlja govoriti o svojim uzorima i motivaciji koja ju je potaknula da radi ovo što sada radi, a još važnije – na ovaj način na koji to radi.
„Nikada ne smiješ ostaviti svoju kutu na klinu ili diplomu na zidu. Ti kad radiš, predstavljaš svoju struku“
“U mom uredu su bile dvije biste: Jedna bista je bila od Julija Domca koji je bio rektor Sveučilišta. On je bio jedan on najistaknutijih farmaceuta, koji je zaista učinio struku vidljivom. Bio je filantrop, intelektualac. Druga je bila ona Antuna Kögla, koji je ostavio zgradu Hrvatskog farmaceutskog društva svojoj struci. Oba stručnjaka farmaceuta su bila iz Vinkovaca, kao što sam i ja iz Vinkovaca. Mene je to onda motiviralo. Koliko jedan pojedinac, ako voli ono što radi, voli svoju struku, može promijeniti njezinu percepciju u društvu.
Važno je biti ambasador profesije u svemu što radiš. Ja se toga držim – ti nekad ne ostavljaš svoju profesiju ili kutu na klinu ili diplomu na zidu. Ti kad radiš, predstavljaš svoju struku, što god radio. To je moj modus operandi koji me motivirao kad smo radili velike projekte. Uvijek sam nastojala promovirati ulogu farmaceuta i doprinos inovacijama, mijenjaju trendova skrbi pacijenata.“
Nakon Hrvatskog farmaceutskog društva radila je kao direktor zdravstvenih politika i komunikacija u globalnoj istraživačkoj biofarmaceutskoj kompaniji.
Kada je skupila bogato iskustvo i izgradila karakter koji će biti u službi društva, nastala je ideja za koju sada smatra da je njezino najveće postignuće. Pandemija i svi izazovi koje je donijela sa sobom, potaknuli su je da stvori nešto sasvim novo i neuobičajeno za Hrvatsku, Hrvatsku kojoj nedostaje puno toga, a koja opet imam jako puno potencijala. Kada je sve zbrojila i oduzela, nastao je Health Hub.
„Trebamo skupiti glave i nogometno pucati naprijed, a ne u out! Odlučila sam na tragu svih svojih iskustava složiti priču koja je moderna, koja okuplja ljude i govori o trendovima. U kojoj se rađaju ideje, projekti, koja je po definiciji think tank. Taj koncept kod nas u zdravstvu uopće nije razvijen. To je bio pionirski pothvat – pokrenuti jednu priču koja je biznis think tank.“
Pročitajte više: Stručnjakinja za globalno zdravstvo: Korona virus je naša budućnost!
„I kad sve lađe tonu, ti vjeruješ da je moguć dobar ishod“
Kao bivša sportašica, naučila je vjerovati u dobar ishod utakmice, bez obzira na to što do samoga kraja nije izvjesno kako će utakmica završiti. Za takvo nešto potrebna je velika ljubav i strast prema onome s čime se bavite.
„Health Hub je mjesto okupljanja u zdravstvu – mjesto gdje nastaju lijepe priče i projekti, koje okuplja ljude da odgovore na potrebe za različite stvari. Primjerice, imamo problem nedovoljne digitalne pismenosti pacijenata, imamo puno aplikacija u zdravstvu, online web stranica za bolesnike, a ne shvaćamo koliko je niska razina digitalne pismenosti građana. Health Hub je Mjesto gdje se rađaju priče koje mogu stvoriti dobre projekte. Poanta je se skupe glave i da pokušaju riješiti problem, da se uključe oni koji imaju rješenje, to je glavna zamisao Health Huba.“
Jedan od ciljeva Health Huba je educiranje u području tehnologije. Osim digitalne pismenosti zdravstvenih stručnjaka, to se posebice odnosi na stariju populaciju. Hrvatska ima puno potencijala u razvijanju tehnologije koja se može savršeno uklopiti u zdravstvo i unaprijediti ga. Međutim, što vrijedi tehnološki napredak zdravstva ako ga pacijenti ne znaju koristiti?
Hrvatska je inspiracija u svijetu zdravstva
Hrvatska je u mnogo čemu inspiracija. Health Hub se i time bavi. Trebamo svijetu pokazati što sve možemo. „Mala Hrvatska je napravila fantastična rješenja. Kao što se ponosimo Lukom Modrićem, zašto se ne bi ponosili akademikom Samaržijom koji je zajedno s Ministarstvom zdravstva prvi na svijetu pokrenuo Nacionalni screening program za rak pluća s umjetnom inteligencijom! Druge države su puno veće, bogatije, s ogromnim tehnološkim i medicinskim centrima i bile u mogućnosti puno prije nas to napraviti.“ – rekla je Anita.
Anita Galić smatra da se Hrvatska ne hvali dovoljno svojim postignućima. Mi smo jedna od top tri zemlje u Europi koja je uvela e-recept na razini cijele države. Danas je to role model za druge države. Mi, primjerice, možemo otići u Finsku i podići svoju terapiju putem sustava elektronskog. To je revolucija za jednu ovako malu državu. Osim toga, Hrvatska ima i vrhunske mlade informatičare i startup-ove koji se ističu u svijetu medicinske robotike. Neurokirurški roboti Ronna i Nero te virtualni asistent Andrija, samo su neki od pozitivnih primjera u kojem se smjeru razvija hrvatsko zdravstvo i zdravstvena industrija.
Pročitajte više: Na Zagreb Connectu pobijedili su timovi znanstvenika čija će rješenja promijeniti svijet
Savjete ćemo dobivati od edukativnih klupa, a liječniku ćemo se moći javiti preko majice
Direktorica Health Huba smatra da u budućnosti zdravstvo neće biti orijentirano samo na bolesti. Pandemija je pokazala da bolest nije pitanje samo zdravstvenog sustava, nego opstojnosti nacije, ekonomije, gospodarstava diljem svijeta.
„Kada imamo pandemiju, poput domino efekta stvari ne funkcioniraju ni na razini gospodarstva, turizma, ekonomije… zdravlje i zdravstvo u budućnosti je nešto o čemu će države promišljati kao o važnom elementu stabilnosti nacije. Spajat će se održive zelene politike, digitalne transformacije te produktivnost pojedinca.“
„Imat ćemo urbane interaktivne parkove, “pametne”, edukativne klupe na zelenim površinama koje će davati savjete o lifestyle navikama putem virtualnog asistenta. Sjedneš na klupu, dobiješ vježbe koje trebaš napraviti u tom parku. Putem sata, majice, odnosno čipova i 5 G tehnologije moći ćeš se javiti svom liječniku. Moći ćeš razgovarati sa zdravstvenim timom iz Madrida i dogovoriti pregled putem telemedicine. Tvoj liječnik će moći virtualno imati uvid u svoje stanje.“ – govori Anita i napominje kako će se morati na sustavniji način stati na kraj lažnim informacijama. Infodemija, kako naziva ovu zdravstvenu krizu, udaljila je društvo od znanosti. Pokazala je koliko ljudi nemaju povjerenja u činjenice i čvrste dokaze koji su temelj društva. Smatra da je biomedicinska struka jedna od najstabilnijih, koja sve svoje spoznaje temelji na čvrstim dokazima.
“Majke prepuštaju svoje povjerenje pedijatru kada treba dijete cijepiti redovnim cjepivom“
Jedan od ciljeva Health Huba je i stvaranje povjerenja u cjepivo. To je u ovo pandemijsko vrijeme, izrazito zahtjevan posao.
„Imamo različite metre za različite stvari u životu. To nije dobro. Majke prepuštaju svoje povjerenje pedijatru kada treba cijepiti dijete redovnim cjepivom, a sada sumnjamo u znanost kada se sami trebamo cijepiti protiv najveće krize proteklih desetljeća. Mi imamo sreću da živimo u modernom, civiliziranom svijetu koji je osigurao cjepivo kao inovaciju. Preispitivanje toga možemo usporediti s preispitivanjem hoće li mi se srušiti krov nad glavom i je li inženjer strojarstva sve dobro isplanirao, rade li kočnice na mom autu, je li arhitekt dobro osigurao konstrukciju zgrade u kojoj je moj ured… Tako možemo sve preispitivati. Mi moramo vjerovati znanosti, sukladno njezinim temeljnim načelima. To je najčvršći temelj svega.“
Povjerenje u cjepivo, borba protiv raka, digitalizacija zdravstva, edukacija pacijenata, samo su neki od velikih i brojnih ciljeva o kojima razmišljaju „glave spojene“ u ovom modernom think tanku.
Pročitajte više: Podijeljenost po pitanju cijepljenja djece, treba li ih se cijepiti pod hitno ili neka roditelji odluče?
„Health Hub je moja strast, moja igra i dio moga integriteta i svega onoga što ja predstavljam zadnjih 15 godina. Imam olakotnu okolnost da kao poduzetnica mogu sama organizirati svoje vrijeme prema potrebama obitelji, a pogotovo djece školaraca. Mogu staviti neke poslovne obaveze na odgodu do mraka jer djeca trebaju imati moje vrijeme“ – kaže Anita i napominje kako je, uz djecu, njezina treća “beba” – Health Hub u koji ima veliko povjerenje. Priča koju je pokrenula je drugačija, nekima još uvijek možda čak i neshvaćena. Pitanje je, kaže, je li Health Hub došao prerano ili baš u pravo vrijeme.
Foto: Privatna arhiva
