Jeste li jutros uz kavu otvorile neku od wellness aplikacija i provjerile kvalitetu spavanja, otkucaje srca i broj buđenja? Hoćete li navečer biti razočarane ako niste ispunile zadanu kvotu koraka, pa ćete prije ponoći nadoknaditi „manjak” kruženjem od hodnika preko kuhinje do dnevnog boravka?
Šanse da jeste nisu male. Godinama nas uče da se zdravlje može pratiti, mjeriti i popravljati gotovo u stvarnom vremenu. Satovi broje korake, aplikacije ocjenjuju san, pametni prstenovi prate oporavak, a industrija wellnessa i rekreacije neprestano nudi nove načine da budemo odmornije, smirenije, produktivnije i „bolje verzije sebe”. No čini se da je upravo ta potraga za boljom verzijom sebe mnoge počela iscrpljivati.
Vjerujemo li sebi ili aplikacijama?
Prema novom izvješću Global Wellness Summita o wellness trendovima za 2026., jedan od ključnih pomaka bit će otpor prema pretjeranoj optimizaciji zdravlja. U izvješću se taj trend opisuje kao povratak ljudskosti u wellness – odmak od stalnog mjerenja, nadzora i popravljanja prema jednostavnijem pitanju: kako se zapravo osjećamo?
Global Wellness Summit navodi da je tržište wellnessa posljednjih godina snažno obilježila visoka tehnologija: dijagnostika, nosivi uređaji, klinike za dugovječnost, biohakiranje i različiti protokoli koji obećavaju dulji, zdraviji i učinkovitiji život. Istodobno, sve je izraženija potreba za nečim posve drugačijim – wellnessom koji nije toliko usmjeren na podatke, nego na emocionalno zdravlje, odnose, tijelo, osjetila i osjećaj sigurnosti.
Drugim riječima, nismo se nužno zasitile brige o zdravlju. Prije bi se moglo reći da nam je dozlogrdila ideja da i zdravlje mora biti još jedan projekt koji stalno treba optimizirati.
U izvješću se upozorava na paradoks suvremenog zdravlja: nikad nismo imale više podataka o sebi, a nikad se nije činilo zahtjevnijim biti „dobro”. Aplikacije nas „prekoravaju” procijene li da je kvaliteta sna bila nedostatna, razina glukoze prikazuje se u grafovima, stres se prati od nula do dvadeset i četiri, oporavak se pretvara u brojku, a dobrobit sve manje izgleda kao nešto što osjećamo, a sve više kao nešto što moramo pravilno izvesti.
To ne znači da su nosivi uređaji ili zdravstvene aplikacije sami po sebi problem. Mnogima pomažu da se više kreću, bolje spavaju ili na vrijeme uoče promjene u zdravlju. Problem nastaje kad brojke počnu imati veću težinu od vlastitog osjećaja. Ako se probudimo relativno odmorne, ali nam aplikacija kaže da je san bio loš, hoćemo li vjerovati tijelu ili ekranu?
Pročitajte više: Može li mediteranska prehrana pomoći mentalnom zdravlju? Znanost kaže da ima razloga za optimizam
Osjećaj, a ne rezultat
O tome se već govori i u kontekstu ortosomnije, pojma koji opisuje nezdravu zaokupljenost „savršenim” snom, često potaknutu podacima iz uređaja za praćenje spavanja. Stručni rad objavljen još 2017. opisao je slučajeve u kojima su podaci iz trackera kod nekih osoba pojačali tjeskobu i perfekcionizam vezan uz spavanje. Drugim riječima, alat koji bi trebao pomoći može, kod nekih ljudi, postati još jedan izvor pritiska.
Zato Global Wellness Summit predviđa da će se wellness u 2026. sve više okretati iskustvima koja naglašavaju osjećaj, a ne rezultat. Umjesto ideje da stalno moramo dosezati višu razinu, u prvi plan dolaze emocionalni oporavak, regulacija živčanog sustava, društvena povezanost, užitak, kreativnost i jednostavniji oblici brige o sebi.
To konkretno znači rast interesa za saune kao društveni ritual, somatske prakse, ples, grupna iskustva, odmore s manje podražaja i sadržaje koji smiruju živčani sustav, bez stalnog praćenja, uspoređivanja i dokazivanja.
Izvješće spominje i „festivalizaciju wellnessa” – događaje koji povezuju glazbu, ples, saunu, kreativnost i zajedničko emocionalno oslobađanje. Wellness se tako više ne predstavlja samo kao disciplina, nego i kao prostor za pripadanje, igru i olakšanje.
Dobrobit koja ne traži dokaze
Zanimljivo je da se taj zaokret ne događa izvan industrije, nego upravo unutar nje. Brendovi i wellness prostori sve češće ublažavaju jezik performansa i okreću se riječima poput prisutnosti, mekoće, radosti i oporavka. To je vjerojatno i odgovor na umor od stalne poruke da moramo biti učinkovitije, otpornije, mlađe, mirnije i zdravije – po mogućnosti mjerljivo.
Naravno, u tome ima i tržišne logike. Wellness industrija brzo prepoznaje promjene raspoloženja i pretvara ih u nove proizvode, usluge i trendove. No sama potreba koja stoji iza toga nije nevažna. Nakon godina u kojima se i odmor često pretvarao u zadatak, mnogima sve privlačnije zvuči wellness koji ne pita koliko smo napredovale, nego jesmo li se barem nakratko stvarno smirile.
Možda je zato najzanimljiviji dio ovog trenda upravo njegova jednostavnost. Manje praćenja. Manje popravljanja. Manje stalnog dokazivanja da dobro živimo. Više povjerenja u vlastito tijelo, odnose, ritam i osjećaj.
Ako se predviđanja ostvare, wellness 2026. neće biti kraj tehnologije u zdravlju. Ali mogao bi biti početak zrelijeg odnosa prema njoj, onog u kojem brojke služe nama, a ne obrnuto.
Foto: Anna Tarazevich/Pexels
