Trenerica, coacherica i konzultantica ukazala je na nužnost održavanja mentalnog zdravlja u ovim, svima zahtjevnim, vremenima. Iz hodočašća Camino de Santiago, koje je Ivana Štulić prohodala 2018. godine, rodila se knjiga “Kako voljeti život – Pozitivna psihologija na Putu istine, radosti i ljubavi” u kojem se isprepliću doživljaji s hodočašća s načelima pozitivne psihologije, znanosti o optimalnom ljudskom funkcioniranju.
Pročitajte više: Inženjerka Ivana Štulić napustila korporaciju i danas drugima pomaže ostvariti svoje potencijale
Knjiga u kojoj je Ivana Štulić otkrila najveće životne lekcije
Pripremanjem za hodočašće, Ivana je odlučila pisati blog koji je dijelila na Facebooku s idejom da dijeli svoja razmišljanja i doživljaje, a i pozvala je svoje klijente, prijatelje i poznanike da podijele s njom svoje želje i molitve, ako žele. Ljudi su je ugodno iznenadili svojim reakcijama te se ideja povremenog pisanja pretvorila u svakodnevno dijeljenje doživljaja i razmjene dobre energije s pratiteljima. Spontano pisanje odlučila je proširiti pozitivnom psihologijom i objašnjenjima kako je i što primjenjivala na putovanju s vrlo osobnim doživljajima. Nakon dvije godine priprema, rodila se knjiga kao svojevrsna zbirka rješenja za razne životne okolnosti na koje nas nitko nije pripremao.
Ova inspirativna žena prohodala je milijun i dvjesto tisuća koraka, što simbolično upućuje na poruku koju bi iz knjige izdvojila kao najvažniju:
“Bitno je kretati se prema naprijed i nikada ne podcijeniti moć mnoštva malih koraka. Moć je u nizu malih promjena, ali promjena u pravom smjeru!”
Pozitivna psihologija kao put do kvalitetnog života
Pozitivna psihologija često se pogrešno percipira kao pogled na svijet ružičastim naočalama, no riječ je o znanstvenoj disciplini koja postoji od 80-ih godina prošloga stoljeća koja se bavi temama smislenog i kvalitetnog života, emocijama i svime vezanim uz isto. Kako se nositi s porazom, krizom – sve su to pitanja koja imaju odgovore, a koje nas nisu učili u školama. Ljudima je trenutno izrazito teško, čak i teže nego zamišljamo – što zbog korone, što zbog, primjerice, potresa u Zagrebu i nalaze se u izazovnim vremenima za očuvanje mentalnog zdravlja.
“Pozitivna psihologija ne pokušava prodati priču da je život uvijek divan i krasan – nije. To je znanstvena disciplina koja poučava kako kvalitetno živjeti, uključuje i oporavak i nošenje s problemima.
Ljudima, ali i zaposlenicima u trenutnoj situaciji savjetovala bi da osvijeste sebe i svoj način razmišljanja, osjećaje koje imaju te da trebaju biti što više “mindful”, biti prisutni ovdje i sada i ne brinuti o budućnosti već upravljati sobom u ovom trenutku. Ovo je razdoblje idealna prilika za rad na sebi.
“Sve što smo prije ulagali u osobni razvoj, sada će se itekako isplatiti. Ja to radim kroz prakticiranje mindfulnessa, meditacije, zahvalnosti i drugih praksi koje su povezane uz primijenjenu i pozitivnu psihologiju – od zahvalnosti do promjene načina razmišljanja i građenja optimizma, izgradnje dugoročne otpornosti, u sklopu čega držim edukacije.”
Pročitajte više: Brojni projekti i radionice coacherice Ivane Štulić pomogli pojedincima i organizacijama u pozitivnijem rastu
Brigom o zaposlenicima poslodavci sami sebi čine uslugu
U kontekstu brige o sebi i svojoj dobrobiti, Ivana bi poslodavcima i liderima savjetovala da se pobrinu za sebe, ali i za dobrobit zaposlenika. “Ne treba očekivati da će ljudi sami od sebe riješiti probleme u privatnom vremenu jer jako puno vremena ionako provode na poslu.
Pročitajte više: Zašto je bitno da se poslodavci brinu o well-beingu zaposlenika (sada i inače)?
Makar zaposlenici radili od doma, poslodavci bi im trebali pristupati s više empatije, s obzirom na trenutnu situaciju – počevši od pitanja kako su. Na taj način zaposlenik pokazuje brigu za zaposlenika i za poslovanje jer ne mogu očekivati da čovjek koji je pod stresom daje sto posto sebe u posao. Također mogu educirati svoje djelatnike o mindfulnessu, razvoju otpornosti i upravljanju sobom, ponuditi podršku u obliku coachinga, a dugoročno bi trebali i razviti sveobuhvatnu strategiju o well-beingu. U Velikoj Britaniji je naime pokazano da na svaku uloženu funtu u mentalno zdravlje zaposlenika, povrat je čak šest funti, a o koristi za zaposlenike da i ne govorimo. To je tema kojom bi se trebali sve više baviti.”
Foto: Privatna arhiva
