Ravnopravnost žena u znanosti raste: trećina djece na riječ ‘znanstvenik’ pomisli na ženu

Rod: ženski. Zanimanje: znanstvenik. U hrvatskom jeziku zanimanja su ‘rodno obojena’, za razliku od neutralnijeg engleskog u kojem su, primjerice, scientist, singer, teacher, oznake oba roda. Mogli bismo reći da je hrvatski jezik diskriminatoran prema ženama i ne bori se za ravnopravnost žena. U javnom govoru i pismu standard je muški rod, a nerijetko će se u medijima pročitati sintagme poput “žene znanstvenici” ili “žene građevinari”, da bi se naglasilo da je riječ o ženama. Nije dovoljno reći samo znanstvenice, građevinarke ili vodoinstalaterke. Treba ispred staviti “žene” i prebaciti zanimanje u muški rod da bi se naglasilo da je riječ o nečem drugačijem, nečem na što treba usmjeriti pažnju jer… neobično je imati znanstvenice, građevinarke, vodoinstalaterke?

Raste broj znanstvenica

Ovakvom pisanju doprinosi zapravo stereotipna podjela na muška i ženska zanimanja. Da, postoje zanimanja u kojima su pretežno muškarci i ona u kojima su pretežno žene, ali ne treba od toga stvarati standard. Znanstveno područje, primjerice, ‘tradicionalno’ je muško područje. Ali zašto? Je li to zato jer žene nisu dovoljno pametne i sposobne da budu znanstvenice? Naravno da nije. Je li to zato što su žene kasnije dobile prava i mogućnosti školovanja? Pa, možda i je. Tvrditi ne mogu, ali imalo bi smisla, zar ne?

Dok su žene došle do toga da se mogu školovati, muškarci su već izgradili svoj svijet, a onda su one došle u ‘njihov’ svijet. Takva je percepcija i dan danas. Vodoinstalater je muškarac, kao i automehaničar i strojar, rudar. Žene koje se time bave uokvirene su kao žene u muškim zanimanjima. Ipak, stvari se mijenjaju, a znanstveno područje, tradicionalno muško, moglo bi uskoro biti žensko.

U pola stoljeća, od 1960. do 2013., broj znanstvenica rapidno je porastao. U biološkim znanostima porast je s 28 posto na 49 posto, u kemiji s 8 posto na 35 posto i s 3 na 11 posto u fizici i astronomiji. Pomak je vidljiv, stvaran i ono što je najvažnije – percipiran. Jer, ako svi imaju isto/slično mišljenje o nečemu – onda tako i je. Pa čak i ako nije. Bitno je kako javnost percipira. A tko je ta javnost? Bilo tko i svi mi. A u ovoj priči, to su – djeca.


Pročitajte više: Kako povezati klimatske akcije i rodnu ravnopravnost?


Ravnopravnost žena: Što ih je više, bolji su poslovni rezultati

Ljut čovjek, pijan čovjek i dijete uvijek govore istinu. Tako se barem kaže. Djeca su najiskreniji članovi društva. I zato raduje vidjeti istraživanje da je za više od 30 posto porasla percepcija znanstvenika kao žena u očima djece. Naime, kada se od njih traži da nacrtaju znanstvenika, djeca školske dobi u Sjedinjenim Američkim Državama sve više crtaju žene. U 1960-ima i 1970-ima manje od 1 posto učenika predstavljalo je znanstvenike kao žene. Ali postotak žena u skicama “nacrtaj znanstvenika“ porastao je tijekom vremena, dosegnuvši čak 34 posto do 2016. Ako se fokusiramo na učenice, u prošlom desetljeću više od polovice djevojčica je crtalo znanstvenice, izvješćuju istraživači u Child Development.

Zašto nam je to bitno? Jer promjenom percepcije o ‘muškim’ i ‘ženskim’ zanimanjima potiče se raznolikost, a raznolikost znači bolje poslovne rezultate. Naime, timovi u kojima ima i muškaraca i žena pokazuju se boljima i uspješnijima. Timovi s većim postotkom žena postižu bolje rezultate izgradnjom značajnih odnosa i stvaranjem uspješnih radnih procesa, piše Gender Action Portal.

Od potplaćenosti do ravnopravnosti žena u znanosti

Također, možda napokon dođe i do ujednačavanja plaća među spolovima. Iako se o tome rijetko priča, tek na portalima specijaliziranima za žene, žene su potplaćene u odnosu na muškarce. To je činjenica koju ne treba zaboravljati i jedan od ključnih dokaza da spolna ravnopravnost, odnosno ravnopravnost žena još uvijek ne postoji, već se i dalje izgrađuje. Razlike u plaćama itekako su vidljive u znanstvenim područjima.

Profesorice znanosti plaćene su tisućama funti manje od svojih muških kolega unatoč tome što obavljaju iste dužnosti. Independent piše da su u Britaniji žene u prosjeku godišnje plaćene oko 50.000 kuna manje nego muškarci za sveučilišno profesorsko mjesto u znanosti, a u nekim akademskim institucijama kao što su Sveučilište Bristol i London School of Economics (LSE) razlika može biti i više od 180.000 kuna.

U LSE-u, primjerice, 50 profesora na odjelima matematike, geografije i ekonomije zarađuje u prosjeku milijun kuna godišnje, a devet profesorica na istim odjelima zarađuje prosječnu godišnju plaću od 824.000 kuna. Em ih je manje, em su slabije plaćane za isti posao.


Pročitajte više: Konferencija žene koje mijenjaju znanost oduševila znanstvenice u Zagrebu i Splitu


Put do ravnopravnosti ide od malih nogu

Da se razumijemo, potplaćenost žena (gender pay gap) nije postojana samo u znanosti. Iako princip “jednake plaće za jednaki rad”  ima dugu povijest i možemo ga pronaći još u Ugovoru iz Rima iz 1957., razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci postignuti zadnjih godina su minimalni, upozorava Europski parlament.

Prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena u Europskoj uniji 2019. godine iznosila je više od 14 posto. Ipak, u nekim državama manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada. S druge strane, velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim zanimanjima. Ipak, neki strukturni uzroci razlike u plaći među spolovima mogu se identificirati.

I zato je percepcija djece važna. Ako djeca vide znanstvenike (ili bilo koja druga ‘muška’ zanimanja’) kao žene, mogao bi se u budućnosti broj žena u tim područjima još povećati, a samim time i popraviti se njihov trenutni status i standard. Povećat se ravnopravnost žena. Jer, budimo realni, za prava žena bore se – (uglavnom) žene. Pa ako u budućnosti u LSE bude obrnuta situacija s 50 profesorica, a devet profesora, ma nek ih bude i ‘fifty-fifty’, tad će moći doći do i promjena diskriminatornih obrazaca ponašanja. Zrno po zrno pogača, kamen po kamen, palača.

Foto: Pixabay

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

kvote za upravne odbore

Europski parlament službeno uveo kvote za upravne odbore u tvrtke

Prema novoj odluci Europskog parlamenta, veće tvrtke u Europskoj uniji morat će povećati prisutnost mane zastupljenog spola, u ovom slučaju žena,...
- Advertisment -