Konferencija Žene koje mijenjaju znanost oduševila znanstvenice u Zagrebu i Splitu!

Konferencija Žene koje mijenjaju znanost održala se 12. rujna u Zagrebu i 14. rujna u Splitu. Mi smo posjetile zagrebačku konferenciju na PMF-u. Dvorana se pristojno napunila, mahom studenticama doktorskih studija koje su sa sobom donijele veliku želju da razmijene koju riječ sa svojim uzorima.

Svaka je govornica podijelila detalje svojih istraživanja i još važnije, uputila mnoštvo ohrabrujućih detalja iz svojeg karijernog puta, uz moderaturu prof.dr.sc. Igora Štagljara.

Žena u znanosti ima mnogo, ali ne na vrhu

Konferenciju je otvorila izv. prof. dr. sc. Marijana Đaković, prodekanica zagrebačkog PMF-a koja je istaknula kako u znanosti ima mnogo žena, te da ostvaruju sjajne rezultate. No problem je broj žena na visokim pozicijama u znanosti. Ivana Martinovć Klarić dodala je kako preko 70% recenzenata znanstvenih radova čine muškarci.

Kanadski ambasador Alan Bowman istaknuo je prednosti uključivanja žena u tradicionalno ‘muške’ industrije. Tako su tvrtke koje vode žene manje korumpirane, a policija više pažnje posvećuje žrtvama seksualnog nasilja. Dodatno je pohvalio muškarce koji sjede u publici.

„Važno je uključiti i muškarce u ovu borbu jer ravnopravnost ipak znači 50:50,“ istaknuo je.


Pročitajte više: Na večeri za žene u znanosti i farma biznisu pričalo se o najmoćnijem oružju u borbi protiv stresa


“Važno je ostati znatiželjan i zaigran.”

žene koje mijenjaju znanost 2022

Prva govornica bila je kanađanka prof.dr.sc. Brenda Andrews sa Sveučilišta u Torontu i Centra Donnelly. Znanost joj nije uvijek bila plan, štoviše, relativno se kasno zainteresirala za znanstveni rad. Inicijalno je željela biti pijanistica, pa je u tom smjeru išao i njezin prvi studij – upisala je klavir.

„No, dok sam konobarila kao studentica sam shvatila da nikad neću biti iznimna pijanistica.“

Ta je spoznaja promijenila njezin studijski i karijerni smjer, što je rezultiralo doktoratom i osnivanjem vlastitog laboratorija u Torontu. Njezin je primarni interes genetika, a njezina glavna poruka kako se ne smijemo bojati promjena.

žene koje mijenjaju znanost 2022

Roditelji prof.dr.sc. Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković su humanisti, te je cijeli život okružena knjigama. U srednjoj školi otkrila je molekularnu biologiju, te je relativno rano shvatila da je znanost njezin životni put.

Uz mentora na doktorskom studiju Tolić je shvatila koliko je interdisciplinarnost važna, te se njezin post-doktorski temeljio na učenju fizike. Uz fiziku je bolje razumjela biologiju, što je ojačalo njezin znanstveni rad.

„Važno je ostati znatiželjan i zaigran i otvorenog uma, budite otvoreni idejama koje su drugačije.“ Konačno, poručuje kako se ne smijemo bojati ne znati nešto jer jedino tako možemo naučiti nešto novo.

žene koje mijenjaju znanost 2022

Ponosno najstarija izlagačica ove Konferencije, prof.dr.sc. Morag Park iz Centra za rak Rosalind i Morris Goodman je odrasla na selu u Škotskoj. Od nje se očekivalo da s 15 godina prekine školovanje i počne raditi, no ona to nije željela. Željela je biti učiteljica biologije, no nakon što se upoznala s molekularnom biologijom, njezin je interes preuzela znanost.

U Kanadu je preselila nakon što je Margaret Thatcher ukinula financiranje znanstvenih istraživanja u UK, te je u Montrealu otvorila vlastiti laboratorij koji djeluje i danas. Ponosno je rekla i kako je zasnovala obitelj, te je poručila ženama da obitelj i znanstveni rad nisu međusobno isključivi.

Treba čitati i učiti, inače nema napretka u znanosti

žene koje mijenjaju znanost 2022

Karijera prof.dr.sc. Ivane Novak Nakir krenula je spontano, kao i osnivanje obitelji na koju je, kao i Park, izuzetno ponosna. Inače neodlučnog karaktera, odlučila je svoj život voditi spontano što ju je dovelo do studija molekularne biologije. Njezini su suradnici i mentori značajno utjecali na njezin rad i odlučnost, stoga se trudi maksimalno pomoći studentima.

„Ako se baviš znanošću, moraš znati što radiš,“ rekla je kako bi istaknula važnost učenja i čitanja. Svoj je doktorat stekla u Švedskoj koju danas zove svojim drugim domom, a danas je zaposlena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje se bavi znanošću i podučavanjem.

Želi potaknuti što više Splićana na znanstveni rad. Čini joj se da je lokalna znanstvena zajednica relativno malena i da nema puno interesa.

žene koje mijenjaju znanost 2022

Sa Sveučilišta Queen’s u Kingstonu stigla je prof.dr.sc. Lynne-Marie Postovit čiji je osnovni fokus istraživanje karcinoma, a željela bi poboljšati preživljavanje oboljelih osoba kroz tretiranje metastatskih stanja i stanja otpornih na liječenje.

„Obrazovanje i znanost trebali bi biti jedno,“ izjavila je i dodala kako treba puno čitati, puno više od onoga što profesori govore da treba. Bez znanja nema znanstvenog napretka, te je važno razvijati kulturu u kojoj se studenti neće bojati postaviti pitanja. Tek tada se uči.


Pročitajte više: Održana je druga konferencija ‘Žene u znanosti i farma biznisu’!


Djeca i znanost nisu isključivi – ni u životu ni u knjigama

žene koje mijenjaju znanost 2022

Posljednja je govornica bila prof.dr.sc. Vernesa Smolčić sa zagrebačkog PMF-a. Ovu astrofizičarku zanima kako se galaksije razvijaju kroz vrijeme.

Matematiku i fiziku zavoljela je u srednjoj školi. „Iz obitelji učitelja sam, pa sam mislila da ću studirati matematiku i fiziku kako bih i sama postala učiteljica.“

Nakon što je dva tjedna provela kao učiteljica na zamjeni, utvrdila je kako to nije njezin put. Upisala je doktorat iz fizike, te je danas predavačica i znanstvenica. Priznaje kako je znanstveni rad zahtjevan i kako joj burnout nije stran, no ne obilježava njezin rad. Kako bi potaknula interes za znanost u djeci, objavila je dvije dječje knjige o svemiru i osnovala portal astroucionica.hr.

Studentice i ambiciozne znanstvenice iz publike iskoristile su priliku za savjetovanje vezano uz pisanje molbi za financiranje i nacrta istraživanja. Izlagačice su ih rado uputile na pravu adresu ako im nisu mogle pomoći na licu mjesta.

Nekoliko je studentica bilo zabrinuto oko majčinstva uz znanost jer žele oboje. Park je priznala kako balansiranje može biti zastrašujuće, no da će se iznenaditi koliko ljudi zapravo žele pomoći roditeljima. Druge su se znanstvenice jednoglasno složile, a Postovit je rekla da je vrtić bio najveća pomoć.

„Nema smisla planirati detalje jer nikad ne znate što će vam se događati u životu. Bitno je biti hrabra, go with the flow,“ rekla je Novak Nakir.

Foto: Monika Kovačević

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Silvija Dološić Groznica Ilok

„Jednog će dana moja Lota biti ponosna na svoju mamu“ –...

Silvija Dološić Groznica Voditeljica je odjela za komunalne poslove, poljoprivredu i zaštitu okoliša Grada Iloka. Svojim je angažmanom na poslu i...
- Advertisment -