Najnovije istraživanje objavljeno u kolovozu 2024. daje znanstveno objašnjenje da starenje nije postupan proces i da se često događa u “naletima”. Neki od simptoma su i pojava bora, osobito nakon 40. godine.
Najviše starimo između 44. i 60. godine
Studija profesora Michaela Snydera sa Sveučilišta Stanford otkrila je da najviše starimo između 44. i 60. godine te da su te promjene tada vidljive na našem licu, prenosi rts.rs.
Postoje razdoblja u životu kada se događaju drastične promjene, rekao je genetičar Snyder.
Analizom 135.000 molekula i mikroba kod 108 dobrovoljaca u dobi od 25 do 75 godina uočene su promjene u molekulama povezanim s kardiovaskularnim bolestima i metabolizmom.
U gore navedenim studijama analizirane su različite vrste molekula, uključujući RNK, proteine, lipide i mikrobiome crijeva, kože, nosa i usta. Uočeno je da u ljudskom tijelu tijekom dva razdoblja u životu dolazi do značajne promjene u količini različitih vrsta molekula.
Pročitajte više: VIDEO: Ova baka ima 102 godine, radi 3 dana u tjednu i zna kako usporiti starenje
Savjeti za ‘prkošenje starenju’
Nova studija australskog sveučilišta Edith Cowan tvrdi da se entropija – spor i neizbježan proces starenja – može usporiti čestim putovanjima. Na njima upoznajemo nove ljude, nova životna iskustva, a sve nam to pomaže u načinu i brzini starenja.
Poznati gastroenterolog dr. Will Bulsiewicz podijelio je nekoliko savjeta koji “prkose starenju”.
Šetnje prirodom i barem 30 minuta tjelovježbe dnevno smanjuju stres, poboljšavaju raspoloženje i povoljno utječu na probavu.
Hrana bogata vlaknima, voće, povrće, grah i sjemenke. To je hrana koja daje energiju, čini nas sitim i dugovječnim.
Studija iz 2022. pokazala je da ljudi koji redovito jedu vlakna imaju manji rizik od bolesti srca, raka i drugih uobičajenih uzroka smrti.
Također je poželjno izbjegavati alkoholna pića jer česta konzumacija alkohola povećava rizik od srčanih bolesti, raka i niza drugih bolesti.
Također je važno da što manje koristimo telefone, računala i televizore, a preporučuje se izravan kontakt s ljudima, piše N1.
Istraživanja pokazuju da usamljenost povećava rizik od demencije za gotovo 31 posto, a vrijeme pred ekranom može negativno utjecati na kvalitetu sna, uzrokujući stres i depresiju.
Dobar san podržava imunitet, zdravlje srca, kožu i razinu energije. Nedostatak sna, s druge strane, može negativno utjecati na pamćenje i produktivnost.
Foto: Canva
