Provodite li previše sati dnevno na poslu? Ako je odgovor “da”, tada za vas imamo loše vijesti. Jer prema novim istraživanjima previše rada direktno utječe na vaše zdravlje, a posljedice mogu biti – fatalne. Kako tome doći na kraj?
Nova studija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije rada otkrila je kako je 745.000, u 2016. godini umrlo zbog pretjerano dugog radnog vremena, što je porast od čak 29 posto u odnosu na 2000. godinu. Rad od 55 sati dnevno ili više, na tjednoj bazi, povezan je s 35 posto većim rizikom od moždanog udara i 17 posto većim rizikom od – smrti!
Pročitajte više: Poduzetnice su otkrile zbog kojih poteza u karijeri najviše žale
Najviše pogođeni muškarci
Najviše su, kako kažu istraživanja o radu, pogođeni muškarci, pa je sve završilo sa statistikom da je 72 posto njih umrlo! To su brojke koje ne smijemo ignorirati i koje traže intervenciju. Spomenimo kako se većina smrtnih slučajeva dogodila u dobi od 60 do 79 godina, koji su radili više od 55 sati u svojim četrdesetim godinama, iako se granica diže.
Zaključno, ljudi rade sve više, a dobna granica se svakim danom povećava. Umjesto da nakon toliko rada i truda uloženih u karijeru, žive od mirovine u nekom vlastitom miru, njima najvećma prijete bolesti i smrt. Ima li onda smisla duže ostajati na poslu i živjeti za posao, a ne od posla? Kako balansirati?
Pročitajte više: Savjeti najuspješnijih zaposlenih mama o balansiranju karijere i majčinstva za vrijeme pandemije
Jugoistok kao žarište
Najteže pogođena svjetska regija je Jugoistočna Azija, prema podacima istraživanja o radu, s više od 300.000 smrtnih slučajeva zbog predugog radnog vremena, a drugo mjesto pripada Zapadna regija Tihog oceana, s nešto više od 200.000 preminulih.
Otkako su tvrtke iz Europe i SAD-a premjestile svoje pogone u te regije, pred stanovništvom se našla velika zadaća. Kako ispuniti očekivanja? Ljudi se, psihološki gledano, ponašaju kao automatizirani roboti, stalno pod pritiskom. Ako u pogonu tvornice samo jedan od zaposlenik zaostane, svi u timovima gube utrku sa strojevima.
Već početkom ovog stoljeća, ekonomisti su se bavili temama kao što su savršeno obavljen posao uz minimalne troškove i dodatne sate kako bi tobože plaće rasle. Ulovljeni u taj žrvanj, radnici naprosto “gube živce” i energiju na propisanu normu. Jer upravo su ti ekonomisti izračunali koliko vremena radnicima treba za određen zadatak i koje norme su ispunjene kad sve ide kao “po špagi”. Na njihovu nesreću i na nesreću samih radnika, zaboravili su da ljudi nisu mašina, i da se događaju greške – što je normalno.
Pročitajte više: Evo kako možete smanjiti vrijeme provedeno na e-mailove i postati produktivniji!
Psihički pritisak na poduzetnike
Sve navedeno stvara velik pritisak na radnike. No ne zaboravimo spomenuti poduzetnike. Nisu li oni u konstantnoj bojazni od neuspjeha pokrenutog posla? Hoće li firma propasti i hoće li naći svoje mjesto na tržištu, krucijalna su pitanja. I tako se poduzetnici i poduzetnice (kojima je još teže jer su rastrgane između tradicionalnih oblasti i karijere), love u koštac s vremenom, kojeg uvijek ima tako malo.
LinkedIn ovu je studije istraživanja o radu, prigrabio s velikim zanimanjem, jer dosad se nikada na velika vrata nije pričalo o psihičkom stanju osoba koje žive u neizvjesnosti: Hoće li ili neće uspjeti? Da osiguraju egzistenciju dostojnu čovjeka, rade prekovremeno, posve ograničeni zadacima koji se ne mogu ispuniti, ne zato što je uspjeh nevjerojatno postići, već u silnoj borbi s logistikom, nabavljačima, idejama, zaposlenicima itd., smatraju da uspjeh mora biti konstanta, bez da si dopuste čak i sitne greške, što je ljudski.
Foto: JESHOOTS.COM/Unsplash
