Jesen je stigla, lišće pada, naveliko beremo kestenje, a oni hrabriji beru i gljive. Zašto hrabriji? Zato što treba razlikovati jestive gljive od otrovnih, a mnogi se, čak i uz solidno znanje, ne usude brati ih. Ipak, za one koje žele znati više ili koje žele utvrditi gradivo i ubrati pokoju gljivicu, donosimo mali vodič kroz neke jestive gljive koje možete naći u Hrvatskoj.
Vrganj (Boletus edulis)
Vjerojatno najpoznatija domaća jestiva gljiva je vrganj koji je lako prepoznatljiv po smeđoj kapici s pukotinom. Kapica je smeđa, a peteljka bijela ili svjetlo smeđa, te teška i čvrsta. Vrganj je popularan zbog svog blagog i ugodnog mirisa, a obično ćete ga naći u hrastovim, bukovim i borovim šumama.
Vrganji su najčešći odabir za juhu od gljiva, umake i rižota, a odlični su i kao pohani zalogaji.
Lisičarka (Cantharellus cibarius)
Kao što joj i naziv govori, lisičarka svojim oblikom podsjeća na lisičju šapu. Njezina je kapica neravna, a u boji varira od narančaste do žute ili bijele. Donji rub kapice je nazubljen, a peteljka je slične boje kapici, specifična po uskim brazdama.
Lisičarka voli vlažna i umjereno hladna područja, a raste od rujna do studenog u različitim šumama.
Okus ove jestive gljive je blago voćni i osvježavajuć, a često se suši kako bi se koristila izvan sezone.
Pročitajte više: Održiva moda je ovdje, a počiva na gljivama
Lisičica (Hydnum repandum)
Ova je gljiva poznata i pod nazivima ježurka ili medena gljiva. Nalazi se u šumama diljem Europe, pa tako i Hrvatskoj. Njezina je boja narančasta ili narančasto-žuta, kapa je neravna i s donje strane pokrivena iglicama koje teksturom podsjećaju na četkice. Peteljka je kratka i debela.
Možete je naći na jesen u listopadnim šumama, najčešće ispod drveća. Ponekad ćete na nju naići i u borovim šumama.
Lisičica je specifična po svojem orašastom okusu, te se često koristi u tjesteninama i rižotima, a često se i suši za vansezonsko korištenje u kulinarstvu.
Šumska krasnica (Amanita caesarea)
Ova lijepa gljiva poznata je i po nazivu cesarska krasnica, a prepoznatljiva je po širokoj narančastoj ili narančasto-žutoj kapici koju često karasi bijeli prsten. Boja kape varira o uvjetima rasta i zrelosti gljive.
Šumska krasnica se često koristi u kulinarstvu zbog izvrsnog okusa i ugodne teksture, a posebno se često koristi za jesenske salate, juhe i omlet.
Šumsku krasnicu lako je pobrkati s njezinim otrovnim rođakinjama – bijelom i crnom krasnicom. Lako je zabuniti se kad ugledate bijelu krasnicu jer šumska krasnica može biti svijetle boje, stoga preferirajte one vividne. Crna krasnica specifična je po crnoj boji i mrljama na kapici. Izbjegavajte ove gljive jer su vrlo opasne i smrtonosne.
Pročitajte više: Juha od šampinjona i Sana hummusa
Krpeljača (Armillaria mellea)
Ova jestiva gljiva nalazi se u različitim šumama diljem Hrvatske, a prepoznat ćete je po blago izbočenoj kapi i prstenu na sredini ili bliže vrhu peteljke. Okus je u pravilu blag, iako može varirati od gljive do gljive. Rastu u skupinama.
Prije konzumiranja, preporuča se da se krpeljaču svakako jako dobro skuha kako bi omekšala, a okus nakon kuhanja bude još bolji. Odlična je u soteima i umacima, te u juhama i omletima.
Jestive gljive berite uz stručno vodstvo
Dobro provjerite smijete li na određenoj lokaciji brati gljive, a ako ih berete, budite vrlo oprezne zbog vlastite sigurnosti.
Iako sada znate nešto više o gljivama, najbolje je da se u berbu upustite uz stručnu osobu kroz organizirane izlete. Iskusni vodiči jako dobro razlikuju jestive gljive od opasnih, a vaše zdravlje nije nešto s čime se ikad isplati “kockati”.
Foto: Canva
