Europska komisija planira ublažiti pravila o korporativnom izvještavanju o održivosti i transparentnosti opskrbnog lanca, kako bi povećala konkurentnost Europe u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu.
Ovi planovi, nazvani “Simplification Omnibus”, dio su šireg paketa reformi usmjerenog na pomoć europskim tvrtkama. Također uključuju poticaje za industrijsku dekarbonizaciju i mjere za smanjenje troškova energije.
Birokracija sputava
Europske tvrtke mogla bi pozdraviti ove mjere jer su se dugo žalile da ih strogi propisi i birokracija sputavaju u globalnoj konkurenciji, no protivnici novih deregulacijskih poteza upozoravaju da se time “ukida korporativna odgovornost”, prenosi Reuters.
U SAD-u, predsjednik Donald Trump provodio je sličnu deregulacijsku politiku kako bi potaknuo gospodarski rast.
Ipak, iako EU ublažava pravila o izvještavanju vezanom za zelene politike, Europska komisija ističe da ostaje čvrsto posvećena svojim ciljevima nulte neto emisije i drugim klimatskim ciljevima.
“Europske kompanije imat će koristi od pojednostavljenih pravila,” rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u priopćenju.
“To će olakšati poslovanje našim poduzećima, dok ćemo istovremeno ostati na sigurnom putu prema ciljevima dekarbonizacije. I još više pojednostavljenja je na putu”.
Pročitajte više: Održana Konferencija Žene u održivosti: Važno se povezivati jer se svi nose s istim izazovima
Podijeljena mišljenja među poslodavcima
Tvrtke s manje od 1000 zaposlenika ne moraju izvještavati o održivosti, što znači da bi oko 80% sadašnjih obveznika bilo oslobođeno tih zahtjeva. Također, provedba zakona o provjeri opskrbnog lanca (CSDDD) odgađa se do 2028., a provjeravat će se samo neposredni dobavljači, umjesto cijeli opskrbni lanac.
Ove promjene dolaze u trenutku kada su europski poslodavci podijeljeni.
“Zahtjevi za izvješćivanje o održivosti u EU-u posljednjih su godina doživjeli znatne promjene uvođenjem Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti, koja je zamijenila prethodnu Direktivu o nefinancijskom izvješćivanju na 31. prosinca 2024. godine, zajedno s povezanom taksonomijom EU-a, te Direktivom o dužnoj pažnji korporativne održivosti (CSDDD) koja tek treba stupiti na snagu. Promjene su, zbog izrazito visokog broje legislative i administracije, često ocjenjivane kao prepreka razvoju gospodarstva”, komentirala je Nataša Novaković, direktorica za ESG u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Dok dio poslovne zajednice smatra da su administrativni zahtjevi za izvještavanje “prepreka razvoju gospodarstva”, drugi, koji su već uložili u prilagodbu novim pravilima, ne žele korak unatrag.
“Vidjet ćemo hoće li se ostvariti očekivanja i hoće li predložene promjene donijeti znatne uštede od 4,4 milijarde EUR od izmjena CSRD-a/ESRS-a i dodatne uštede koje proizlaze iz izmjena CSDDD-a i izvješćivanja”, dodala je Novaković.
Procjenjuje se da bi izmjene CSRD-a i ESRS-a mogle donijeti godišnje uštede od 4,4 milijarde eura, uz dodatne uštede iz izmjena CSDDD-a i povezanih obveza izvještavanja.
Pročitajte više: Nikolina Kolarić: ‘Održivost se još pomalo banalizira i doživljava kao regulatorni teret, umjesto kao prilika’
Slabija regulacija, jače kritike
Kritičari upozoravaju da se time slabi europska predanost održivosti.
“Ovo će stvoriti katastrofalan nedostatak ESG podataka u regiji – noćnu moru za odgovorne investitore i potrošače,” rekla je Giorgia Ranzato iz organizacije Transport & Environment (T&E).
Komisija je također najavila da će oko 90% uvoznika biti izuzeto od karbonske carine, uz obrazloženje da njihovi uvozi čine samo 1% emisija obuhvaćenih ovom politikom.
Ovaj prijedlog sada ide pred Europski parlament i države članice, gdje ga čeka daljnja rasprava i moguće izmjene.
Foto: Canva/Marin Tomaš
