Velika analiza trgovinskog rata SAD-a i Kine: “Europsko tržište moglo bi biti preplavljeno kineskim proizvodima”

Trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji je započeo 2018. godine pod administracijom Donalda Trumpa, imao je dalekosežne posljedice na globalno gospodarstvo. Uvođenjem carina na kineske proizvode Trump je pokušao zaštititi američku industriju, smanjiti trgovinski deficit i oslabiti kineski ekonomski utjecaj. Međutim, osim što je sukob između dviju ekonomskih sila doveo do porasta proizvodnih troškova i nesigurnosti na tržištima, njegov odjek osjetio se i u Europi.

Dvostruki izazov za Europu

Za Europsku uniju, trgovinski rat između SAD-a i Kine predstavlja dvostruki izazov. S jedne strane, povećana trgovinska ograničenja mogla bi dovesti do preplavljenosti europskog tržišta jeftinijim kineskim proizvodima, što bi ugrozilo konkurentnost europskih proizvođača. S druge strane, ukoliko se trgovinske tenzije između SAD-a i EU-a dodatno intenziviraju, europski izvoznici mogli bi se suočiti s novim carinskim nametima, što bi im otežalo pristup američkom tržištu.

Posebno su ugroženi sektori poput automobilske industrije, tehnologije i poljoprivrede, koji se oslanjaju na izvoz prema SAD-u i Kini. Njemačka, koja ima najveći trgovinski suficit unutar EU-a, mogla bi biti među najpogođenijim zemljama ako se carinske barijere dodatno prošire. Također, zbog geopolitičkih nesigurnosti, Europska unija mogla bi biti primorana birati između jačanja trgovinskih odnosa s Amerikom ili pokušaja održavanja stabilnih odnosa s Kinom, što bi moglo imati dugoročne posljedice na ekonomsku strategiju EU-a.

Doc. dr. sc. Maja Bašić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Women in Adria analizira ključne uzroke ovog trgovinskog sukoba, njegove posljedice te moguće buduće scenarije koji bi mogli oblikovati globalno gospodarstvo.

Pročitajte više: SAD i Kina ponovno u trgovinskom sukobu: Što donose nove carine?

Kako je započeo trgovinski rat između SAD-a i Kine?

Trgovinski rat formalno je započeo u travnju 2018. godine, kada je Donald Trump najavio uvođenje carina na kineske proizvode. Prvi val carina obuhvatio je široku potrošnju, kemikalije, građevinske materijale i prehrambene proizvode, dok su kasnije pogođeni i sektori elektroničke opreme, autodijelova i tehnoloških kompanija poput Huaweija i ZTE-a.

“Trump je smatrao da će time naštetiti potrošačima u SAD-u i tada nije govorio o nužnim carinama na kompjutere, igračke i recimo mobilne telefone, ali sada su te carine postale dio šire strategije”, kazala nam je Bašić.

Trumpova administracija opravdala je te mjere tvrdnjom da Kina:

• Iskorištava američko tržište nepoštenim trgovačkim praksama
• Subvencionira državne kompanije, što narušava fer tržišnu utakmicu
• Provodi prisilni transfer tehnologije i industrijsku špijunažu kroz reverse engineering

“Glavni problem je taj što on smatra da Kina zapravo iskorištava američko tržište za svoje potrošačke proizvode, a njegov argument je da koristi nepoštene trgovačke prakse unutar same Kine”, kaže profesorica.

Osim Kine, Trump je uveo carine i na proizvode iz Kanade i Meksika, tvrdeći da želi potaknuti proizvodnju unutar SAD-a. Međutim, ekonomski analitičari naglašavaju da to nije nužno dovelo do željenih rezultata, s obzirom na to da Meksiko ima prednost u jeftinijoj radnoj snazi, a Kanada u prirodnim resursima.

Ključne posljedice trgovinskog rata

Trgovinski sukob SAD-a i Kine trajao je gotovo dvije godine i doveo do nekoliko važnih posljedica:

1. Ekonomske nestabilnosti – Carine su povećale troškove proizvodnje i smanjile profitabilnost kompanija u oba gospodarstva.
2. Odgovor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) – Kina je podnijela tužbe protiv SAD-a, tvrdeći da su carine nepravedne i u suprotnosti s međunarodnim trgovinskim pravilima.
3. Faza smirivanja sukoba – 2020. godine potpisan je Phase One Deal, kojim su se smanjile carine, a Kina se obvezala povećati uvoz američkih proizvoda.
4. Politički i sigurnosni aspekti – Trumpova administracija trgovinske mjere povezivala je i s pitanjima sigurnosti, primjerice suzbijanjem ilegalnih migracija

“Jedna od zamjerki Kini je ta da oni svoj tečaj drže niskim, da devalviraju svoj tečaj kako bi njihovi proizvodi bili jeftiniji na stranom tržištu”, pojašnjava Maja Bašić.

Jesu li američke carine bile zaista učinkovite?

Dosadašnja iskustva pokazuju da je Trump često prijetio uvođenjem trgovinskih mjera, ali nije uvijek osiguravao njihovu dosljednu provedbu. Ne znači da carine nisu bile nametnute niti da nisu ostvarile prihod za američki proračun, ali ostaje pitanje njihove ukupne učinkovitosti.

Primjerice, carine na kineske proizvode u SAD-u donijele su prihode između 370 i 500 milijardi dolara, dok su kineske carine na američke proizvode iznosile oko 180 milijardi dolara, što znači da su američke mjere bile financijski 40% učinkovitije. Međutim, dugoročne ekonomske koristi ostaju neizvjesne.

Štoviše, iako se očekivalo da će Bidenova administracija smanjiti Trumpove carine kako bi se potaknula slobodna trgovina, one su u velikoj mjeri zadržane.

Utjecaj na Europsku uniju

Europska unija našla se između dvije ekonomske sile, suočena s potencijalnim gospodarskim posljedicama trgovinskog rata. SAD je već ranije nametnuo carine na aluminij i čelik iz EU-a, a Europska unija uzvratila je protumjerama.

Europa se također suočava s pitanjem učinkovitosti vlastitih trgovinskih mjera – mogu se nametnuti carine, ali ostaje pitanje hoće li se dosljedno provoditi i kakav će biti njihov krajnji učinak.

“Europska unija može reagirati tako da uvodi carinske mjere koje bi ciljale američke proizvode iz država u kojima Trump ima najveću političku potporu, kako bi oslabili njegovu podršku”, kazala je Maja.

Mogući odgovori EU-a na buduće trgovinske sukobe uključuju:

• Uvođenje ciljnih carina na američke proizvode – Fokus bi bio na državama u kojima Trump ima najjaču političku podršku, kako bi se izvršio pritisak na njegovu administraciju.
• Povećanje uvoza američkih energenata i oružja – Time bi se zadovoljili američki interesi, ali i povećao pritisak na Rusiju.
• Rizik od preplavljenosti tržišta kineskim proizvodima – Ako SAD uvede dodatne sankcije Kini, europske zemlje mogle bi postati glavna destinacija za kineske proizvode.

“Ako Trump nametne sankcije Kini, onda europsko tržište može biti preplavljeno kineskim proizvodima, što znači da bi i EU morala reagirati”.

• Smanjenje trgovinskog suficita – Pojedine članice EU-a mogle bi individualno smanjivati svoj suficit s SAD-om kako bi izbjegle sankcije.

Pročitajte više: Koje su moguće posljedice bojkota trgovina?

Kakva je budućnost trgovinskih odnosa SAD-a, Kine i EU-a?

Iako je trgovinski rat između SAD-a i Kine privremeno smiren sporazumom iz 2020., dugoročno gledano, i dalje postoje velike napetosti. Nova američka administracija mogla bi nastaviti s politikom trgovinskog protekcionizma, a Europska unija će morati pažljivo balansirati između svojih interesa i odnosa s globalnim trgovinskim silama.

“Trgovinska politka je instrument politike. Od Bretton Woods-a ona je bila u svrhu multilateralizma dominiranog SAD-om, kojom sad SAD želi od multipolarnog svijeta vratiti svoju moć”, zaključuje doc. dr. sc. Maja Bašić. Odluke donesene u Washingtonu i Pekingu imat će dugoročne posljedice za cijelo globalno gospodarstvo, dodala je.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine pokazao je kako carine i protekcionističke mjere mogu imati dalekosežne posljedice na svjetsko gospodarstvo. Europska unija suočava se s izazovima u pronalaženju optimalne strategije, a globalni trgovinski odnosi ostat će nestabilni u nadolazećim godinama.

Budući scenariji ovisit će o geopolitičkim promjenama, trgovinskim dogovorima i kapacitetu svjetskih institucija da reguliraju ekonomske sukobe među najvećim gospodarstvima svijeta.

Foto: Canva/Privatna arhiva/WikimediaCommons