Saborski zastupnik Mosta Ante Kujundžić u utorak je objavio da njegova stranka traži da se 8-satno radno vrijeme smanji na šest sati kako bi roditelji mogli više vremena provoditi s djecom, ali da se to temeljito regulira.
Navodi pritom da bi to bilo – dragovoljno, a da u brojnim sektorima „kraće radno vrijeme daje iste ili bolje rezultate, uz manje stresa i manje bolovanja“. Reklo bi se, poslodavci će također biti za ideju, ali pitanje je na kakvim se analizama ta tvrdnja zasniva.
Razlozi za 6-satni radni dan i skandalozna izjava
Iako je prilično nerealno očekivati da se o toj ideji ozbiljno raspravlja u Hrvatskoj – s obzirom na to da se radi o prijedlogu oporbene stranke, a znamo kako HDZ prihvaća oporbene prijedloge – to bi i formalno bilo jako zahtjevno jer bi, nakon postizanja konsenzusa, trebalo mijenjati barem tri zakona. To su Zakon o radu, Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o doprinosima. Kujundžić kaže da bi tako 6-satni radni dan bio pravno zaštićena opcija, a „kod djece prisutni roditelj strateški su interes Republike Hrvatske”.
Tu se nije zaustavio. Ustvrdio je također da „djeca čiji roditelji rade, odrastaju bez roditelja, a to ima ozbiljne društvene posljedice“. Osim što je to netočno (a k tome postoje i porodiljni te roditeljski dopust, kao i druga prava iz radnog odnosa vezana uz skrb o djeci), takva izjava o zaposlenim roditeljima je skandalozna. Možda je i samo koji korak od toga da se u patrijarhalnom društvu kao što je hrvatsko prozove – majke koje rade puno radno vrijeme.
Pročitajte više: Trudnoća, porodiljni i čelna pozicija: Kako izgleda kad postaneš predsjednica uprave “usred svega”
Kakva je praksa u EU, što kaže Eurostat
Mimo te sporne izjave, prijedlog bi mogao privući pažnju jer bi svaki (savjestan) roditelj želio imati više vremena sa svojom djecom, a pogotovo ako mu pritom nije ugroženo radno mjesto. Uostalom, u nekim zemljama zapadne Europe skraćeno radno vrijeme nije rijetkost (u 2024. godini je, primjerice, 17 posto svih zaposlenih u EU radilo part-time), a najviše ga koriste žene, majke (predvode Austrija, Nizozemska i Njemačka, prema podacima Eurostata). No, to znači i niže plaće te manje mirovine.
Mostov Kujundžić je iznio što bi mijenjao u zakonima. Kako bi se to odrazilo na plaću i buduće mirovne za roditelje koji bi radili kraće? Nije vjerojatno da bi pad primanja bio izbjegnut, a predlagač predviđa da bi morala uskočiti država s plaćanjem dijela doprinosa. Država bi trebala, smatra, napraviti pilot-projekte.
Što bi se mijenjalo u zakonima
“U Zakonu o radu, uz izmjene članka 61. koji uređuje puno i nepuno radno vrijeme, šestosatni radni dan definirao bi se kao poseban oblik rada s punom pravnom zaštitom, uz zabranu diskriminacije radnika u plaći, napredovanju i povratku na puno radno vrijeme, kao i uz zajamčenu povratnost kako roditelji ne bi trajno ispali s tržišta rada”, rekao je Kujundžić.
Predlažu i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojima bi se radnicima koji rade šest sati dnevno, uz ugovor na neodređeno vrijeme i minimalni prag plaće, priznao puni mirovinski staž, dok bi razliku doprinosa preuzela država, čime se roditelji ne bi kažnjavali u mirovini zbog skrbi za dijete, kako prenosi Hina.
Prijedlog uključuje i izmjene Zakona o doprinosima, kojima bi se redefinirale osnovice i stope doprinosa, prenosi Hina, te dodatno rasteretili poslodavci koji omogućuju šestosatni radni dan, uz porezne poticaje privatnom sektoru.
Foto: Pixabay, screenshot HRT, Canva
