Od 1. siječnja 2026. na snagu stupa novi Zakon o fiskalizaciji, poznat i kao Fiskalizacija 2.0, koji će značajno promijeniti način na koji poduzetnici u Hrvatskoj izdaju, zaprimaju i arhiviraju račune. Iako se mnogima ova promjena na prvu čini kao još jedna obveza, stručnjaci upozoravaju da je riječ o povijesnoj prilici za digitalnu transformaciju poslovanja.
U novoj epizodi našeg Ambition backstage podcasta, gošća Ivane Matić bila je Ida Boić, voditeljica tima za financije i ERP rješenja u tvrtki Be-terna, s dugogodišnjim iskustvom u implementaciji sustava kod domaćih i međunarodnih klijenata. Donosimo ključne uvide iz razgovora i konkretne savjete za pripremu.
Više ništa ne ostaje „izvan sustava“
Dosadašnja fiskalizacija obuhvaćala je samo gotovinska plaćanja i online kartične transakcije. No od 2026. sve se mijenja.
Fiskalizacija se širi na sve oblike plaćanja – uključujući virmane i bankovna plaćanja,“ pojašnjava Ida.
„Uz to, u B2B i B2G sektoru uvodi se obveza e-računa i fiskalizacija samih e-računa.“
Praktično, to znači da će svi računi, bez obzira na način plaćanja, morati proći kroz sustav fiskalizacije i biti evidentirani u realnom vremenu. Poduzetnici koji su u sustavu PDV-a obveznici su od 1.1.2026., dok će oni izvan PDV sustava morati moći zaprimati e-račune od istog datuma, a obveznici će postati od 1.1.2027.
Što to znači u praksi?
Promjene koje dolaze podrazumijevaju brojne tehničke i organizacijske prilagodbe. Na primjer:
- Svaki izdani račun morat će imati JIR (jedinstveni identifikator računa), neovisno o načinu plaćanja.
- Klasifikacija usluga i proizvoda uvodi se kroz KPD šifre, što znači da će poduzetnici morati uskladiti svoju ponudu s nacionalnim šifarnikom.
- Digitalno zaprimanje e-računa uvodi se kao novi standard, a državna aplikacija Mikro eRačun bit će dostupna najmanjima – besplatno.
„Zakon je već stupio na snagu, a s 11. mjesecom 2025. kreće testna faza,“ upozorava Ida.
„Poduzetnici moraju početi s pripremama već sada, jer će krajem godine biti kasno za ozbiljniju prilagodbu.“
Olakšanje ili novo opterećenje?
Naravno, ovakve promjene izazivaju nervozu, osobito među malim i srednjim poduzetnicima. No Ida Boić smatra da se iza novih zahtjeva krije i niz dugoročnih benefita.
„Papirnati računi konačno postaju stvar prošlosti. Sve ide prema digitalnom. To znači jednostavnije arhiviranje, veću transparentnost i bržu obradu,“ kaže.
Primatelji računa više neće morati „dešifrirati“ što su zapravo zaprimili, jer će forma e-računa biti standardizirana i nadzirana. Dugoročno, plan je i smanjenje količine obrazaca koje se poduzetnici predaju putem sustava ePorezna.
E-računi i e-arhiva: što morate znati
Od 1. siječnja 2026., svi poduzetnici u sustavu PDV-a morat će izdavati e-račune, uz obveznu fiskalizaciju istih. Time se uvodi i obveza e-arhiviranja, odnosno čuvanja digitalnih računa u izvornom XML formatu najmanje 11 godina.
„Posrednici su obvezni čuvati te račune, a vi ih možete imati i lokalno,“ objašnjava Ida.
„Ako mijenjate posrednika, važno je osigurati prijenos arhive. Preporučujemo rad s provjerenim partnerima s popisa Porezne uprave.“
Također, ulazni računi ulazit će direktno u računovodstvene sustave. Iako to donosi brzinu, otvara i pitanje likvidature – odnosno procesa odobravanja računa. Ako taj dio nije dobro postavljen, može se dogoditi da račun bude knjižen bez znanja korisnika.
„Dobri sustavi zadržat će proceduru odobravanja. Naši klijenti, primjerice, koriste rješenja gdje račun ne može biti knjižen bez potvrde – i to je nužno za kontrolu i točnost,“ dodaje Ida.
Prilika za digitalni iskorak
Umjesto da se na novu fiskalizaciju gleda kao na kaznu, Boić poziva poduzetnike da je iskoriste kao okidač za unapređenje poslovanja.
„Ovo je idealna prilika da napravimo ‘inventuru procesa’ – da se riješimo Excel tablica, ručnog knjiženja i neusklađenih sustava. Kad sve povežete u jednu cjelinu, dobijete točne informacije na vrijeme – i to vam štedi vrijeme, energiju i novac.“
Digitalna transformacija više nije luksuz – postaje osnovna higijena poslovanja.
Kome se obratiti za pomoć?
Be-terna je međunarodna tvrtka koja već 12 godina implementira poslovna softverska rješenja, uključujući Microsoft Business Central (bivši Navision). Njihovi klijenti su poduzetnici različitih veličina – od uslužnih obrta do proizvodnih poduzeća.
„Mi nudimo ne samo sustav, nego i podršku – od početne analize, preko edukacije, do implementacije i post-implementacijskog supporta,“ ističe Boić.
„Važno je ne čekati zadnji tren. Naši kapaciteti su često unaprijed popunjeni, a dobra priprema ključ je bezbolnog prijelaza.“
Kazne i prijelazno razdoblje
Kazne za nepoštivanje zakona su već propisane – i iznose od nekoliko tisuća do desetaka tisuća eura, ovisno o težini prekršaja. No očekuje se da će u prvim mjesecima primjene naglasak biti na edukaciji i upozorenjima.
„I poduzetnicima i Poreznoj upravi ovo je novo, i vjerujem da će prijelaz biti blag – barem u prva dva do tri mjeseca,“ zaključuje Ida.
Zaključak: tko se pripremi – pobjeđuje
Fiskalizacija 2.0 nije samo zakonska obveza. To je točka preokreta koja može označiti ulazak u novo doba efikasnog, transparentnog i digitalnog poslovanja.
Za one koji se pripreme na vrijeme, to neće biti opterećenje – nego prednost na tržištu.
Foto: Privatni arhiv, Canva
