U zagrebačkoj Galeriji Karas otvorena je samostalna izložba “Dorf” Domagoja Burilovića, umjetnika koji kroz fotografiju obrađuje političke i društvene teme, sada pitanje iseljavanja stanovništva iz Slavonije u kontekstu utjecaja na samo selo i njegovu arhitekturu.
Iseljavanje iz Slavonije i izložba o selu
Aktualno iseljavanje stanovništva najizravnije uništava selo jer ne pruža dovoljnu kvalitetu života, gase se pošte, domovi zdravlja, dućani, škole, kuće su napuštene, dvorišta obrasla u korov. Povijesna arhitektura prva propada, najveći broj tih objekata napušten je i derutan, a dio snimljenih objekata urušio se vrlo brzo nakon fotografiranja”, ističe se u predgovoru Domagoja Burilovića.
Kako se dodaje, u seoskoj arhitekturi Slavonije upisan je povijesni prosperitet regije, ali i današnje propadanje, nit koja veže dva suprotna migracijska vala, a ironija povijesti da su Nijemci naseljavali slavonska sela i podizali kvalitetu života, a sada se upravo seosko stanovništvo mahom seli u Njemačku u potrazi za boljim životom.
Podsjeća se kako se gotovo prazan šumsko-močvarni prostor Slavonije u 19. stoljeću naseljavao stanovnicima brojnih naroda srednje Europe, Austro-Ugarska kolonizira puste prostore, vojnu službu isplaćuje u slavonskoj zemlji pa oficiri često povlače i čitave obitelji. Počinje nagli gospodarski razvoj što dodatno potiče imigraciju.
Pročitajte više: Na rubu mogućeg: Nagrađivana meteofotografkinja iz Umaga o tome kako lovi oluje i od toga zarađuje
Što su govorila pročelja
Naseljeni Nijemci najviše su utjecali na lokalni život sela kroz kulturu, obrtništvo, jezik i arhitekturu, što je danas najvidljiviji relikt tog razdoblja. Grade se brojne ciglane, opeka mijenja dotadašnju gradnju blatom i drvetom, a seljaci kuće grade po uzoru na gradsku arhitekturu.
Tako se na jednom objektu može naći mješavina historicističkih i secesijskih stilova, a pročelja često ističu značaj, socijalni status, konfesiju, etnicitet ili zanimanje vlasnika/graditelja i njegove obitelji.
Izložena serija se sastoji od foto-kolaža objekata na pročišćenim ravničarskim prostorima, kako bi se istaknula arhitektura i ispražnjeni pejzaž, kao i od tipologije kuća u realnim prostorima, dodaje se.
Domagoj Burilović (1987., Vinkovci) diplomirao je slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu, radovi su mu nagrađivani i uključivani u zbirke.
Njegova izložba „Dorf”, što je njemačka riječ za selo, ostaje otvorena do 6. prosinca.
Izvor: Hina
Foto: Galerija Karas, Domagoj Burilović
