Nakon što je Alphabet, krovna kompanija Googlea, ovoga tjedna uspješno izdala obveznicu s dospijećem od 100 godina – što bi značilo da investitori vjeruju kako će taj tehnološki div u nekom moćnom obliku postojati i 2126. godine – pitali smo domaćeg investicijskog stručnjaka za komentar tog prilično rijetkog financijskog instrumenta.
Obveznica Googlea s dospijećem od 100 godina
Krešo Vugrinčić, izvršni direktor društva InterCapital ETF, napominje najprije da je Alphabet (Google) realizirao izdavanje obveznica u ukupnom iznosu od oko 31,5 milijardi dolara kroz više tranši u različitim valutama i s različitim rokovima dospijeća od nekoliko godina pa sve do 2060-ih), ali je najviše medijske pažnje privukla jedna specifična tranša, 100-godišnja obveznica.
Ona je denominirana u britanskim funtama, u iznosu od 1 milijarde GBP, uz kupon od 6,125 posto.
„Riječ je o tzv. century bond instrumentu, vrlo rijetkom u korporativnom svijetu, kojim izdavatelj zaključava kamatnu stopu na cijelo stoljeće i praktički eliminira refinancijski rizik na tom dijelu duga. U praksi to znači da investitori dobivaju fiksni kupon kroz 100 godina, dok kompanija osigurava iznimno dugoročno i predvidljivo financiranje“, kaže Vugrinčić.
Pročitajte više: Dok EU istražuje Google AI, stručnjak kaže: “Sve je već pokradeno! Ne ovisite o tražilici, probajte ovo…”
Sve zbog ulaganja u umjetnu inteligenciju
Komentirajući tvrtke i/ili države koje si mogu priuštiti takav instrument, kaže da se kod Alphabeta radi o kompaniji s izuzetno snažnim kreditnim rejtingom, velikim novčanim rezervama i stabilnim operativnim novčanim tokovima.
„Emisija se uklapa u širi kontekst velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju, podatkovne centre i infrastrukturu, gdje je potreban dugoročni kapital. Takve obveznice mogu si priuštiti samo izdavatelji s vrlo visokom razinom povjerenja investitora. U povijesti su slična izdanja imale pojedine velike američke kompanije, a među državama su 100-godišnje obveznice izdavale primjerice Austrija, Meksiko i Argentina. U našem regionalnom kontekstu zanimljiv je primjer Slovenije, koja je izdavala 60-godišnje državne obveznice i time značajno produžila ročnost javnog duga. To pokazuje da produljenje dospijeća nije samo pitanje potrebe za kapitalom, već i kredibiliteta te povjerenja investitora“, naglašava.
A Hrvatska?
Bi li si „century bond“ mogla priuštiti Hrvatska, zanimalo nas je.
„Hrvatska je do sada izlazila na tržište s kraćim i srednje dugim ročnostima. Izdavanje ekstremno dugih ročnosti, poput 100 godina, u praksi je rezervirano za izdavatelje s vrlo dubokim i likvidnim tržištem te snažnom investitorskom bazom, a najčešće se događa u uvjetima niskih kamatnih stopa“, kaže Vugrinčić.
Čini se, dakle, ipak – ne.
Foto ilustracija: Nano Banana Pro, privatni arhiv
