Cijena zlata na svjetskim tržištima prešla je rekordnu razinu od 4000 dolara po unci, potaknuta gospodarskim i političkim nesigurnostima diljem svijeta, ističu analitičari. Radi se o najvišem skoku cijene ovog dragocjenog metala od 70-ih godina prošlog stoljeća.
Geopolitička nestabilnost uzrokovana ratovima u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku već je podigla cijenu zlata za 13 posto 2023. i 27 posto u 2024. godini, a ove je godine cijena započela streloviti rast u travnju, kada je američki predsjednik Donald Trump najavio podizanje carina prema brojnim svjetskim gospodarstvima.
Od travnja do danas cijena zlata je skočila već više od 50 posto, a najnoviji skok reakcija je tržišta na shutdown američke vlade i pritiske aktualne američke administracije na centralnu banku, što doprinosi padu povjerenja u dolar i dolarske obveznice kao sigurnu investiciju.
‘Zlato treba imati u portfelju’
Prema World Gold Councilu, investitori ulažu u fondove povezane sa zlatom (ETF-ove), pri čemu je ove godine uloženo čak 64 milijarde dolara, od čega 17,3 milijarde samo u rujnu.
“U zadnjih nekoliko godina se bilježi jako dobar performans zlata,” komentirala je financijska stručnjakinja Ivana Drlje, direktorica InterCapital Digital Wealth Managementa na nedavnom panelu koji je organizirao Women in Adria.
“Zlato treba imati u portfelju kao diverzifikator”, napomenula je i dodala da su prošle godine Hrvati uložili 350 milijuna eura u zlato, i to većinom kroz zlatne poluge, koje imaju visoki bid-ask spread – između kupnje i prodaje gubi se i do 20 posto vrijednosti.
Usporedila je ulaganje u fizičko zlato i ETF-ove na zlato. “ETF na zlato je nešto što nećete fizički držati u ruci nego ga imate na svojem skrbničkom računu, njegov bid-ask spread je 0,01 posto”, rekla je Drlje i dodala kako je fizičko zlato potrebno negdje i pohraniti, a to također košta.
Pročitajte više: Rasturili su zlato, srebro te domaće dionice, a evo što očekivati u nastavku godine
Odmak od dolara
Iako je najnovija cijena zlata posljedica aktualnih svjetskih zbivanja koji uzrokuju kratkoroćnu neizvjesnost kod investitora, zlato dobiva i na dugoročnoj vrijednosti kako ga sve više središnjih banaka kupuje u sklopu strateškog odmicanja od dolara.
Središnje banke svake su godine kupovale oko 1000 tona zlata od 2022., dok se u prethodnih 10 godina kupovalo u prosjeku tek oko 481 tona godišnje.
Kako prenosi BBC, cijene zlata lako bi mogle pasti ako američki Fed podigne referentne kamatne stope, što se dogodilo 2022. kada je Fed podizanjem stopa pokušao zauzdati inflaciju koju je uzrokovala pandemija COVID-a 19.
Najnoviji skok cijena zlata temelji se i na strahovima da bi Fed mogao sniziti kamatne stope pod utjecajem predsjednika Trumpa, koji javno pritišće čelnika Odbora Feda Jeromea Powella da snizi kamatne stope, dok istovremeno pokušava smijeniti guvernericu Feda Lisu Cook.
Foto: Freepix, Pixabay, Canva
