Posao istraživačkog novinara je izazovan. Kako glasi stara šala unutar struke – novinarski posao je težak i pun stresa, plaća je slaba, ali barem te zato svi mrze. U Hrvatskoj postoji i jedan još gori posao – onaj istraživačke novinarke, na kojem se uz sve druge probleme još treba nositi i s našim svagdašnjim seksizmom, napadima na račun spola i izgleda.
Kako to izgleda iz prvog lica ispričala nam je Danka Derifaj, jedna od naših najcjenjenijih i nagrađivanijih istraživačkih novinarki, koja je samo u studenom u emisiji Provjereno donijela dvije društveno iznimno važne priče s nacionalnim odjekom – o trudnici s malformiranim fetusom koja je bila prisiljena odobreni pobačaj odraditi u Sloveniji, zbog sveprisutnog priziva savjesti u hrvatskim bolnicama te o bespravnoj gradnji u Čavoglavama, objektima koje je na raspršenim česticama bez ikakvih dozvola izgradio Marko Perković Thompson. Pjevaču je već i prije četiri godine posvetila vrijeme, kada je istraživala neobičan splet okolnosti kojima je Thompson, kako sam tvrdi, došao u posjed krova susjedne zgrade koji danas koristi kao dvorište svog stana u Splitu.
Uloga istraživačke novinarke
Derifaj je privatno skromna i ne osjeća se prirodno s druge strane mikrofona, no čim razgovor skreće na njezin posao i struku nestaje zadrške i jasno i odlučno govori o ulozi novinarstva i zašto nam je ono potrebno.
“Ja zapravo nisam imala jasnu ideju da ću biti novinarka”, rekla nam je Derifaj na pitanje o svojim počecima. “Svi imamo neke ideje što bismo promijenili u svijetu. Svi bismo htjeli putovati i na neki način utjecati na stvari oko sebe. Shvatila sam da je to profesija koja će mi sve to omogućiti. I stvarno je tako ispalo.”
“Meni je najvažniji dio svega toga što zapravo ne da imaš prostor, nego imaš dužnost potruditi se ljudima donijeti informacije koje su važne za njihove živote i društvo”, objašnjava Derifaj. “Što mogu napraviti? Mogu donijeti informaciju, pokušati objasniti što se događa ili ukazati na neku nepravilnost ili anomaliju u društvu. Zato su novinari važni.”
Pročitajte više: Uspješna TV novinarka Martina Validžić o karijeri i novom projektu: „Želje se ostvaruju, prije ili kasnije”
Što je važno, a što je senzacionalizam
S novinarstvom je počela još dok je studirala, radeći u lokalnim novinama, potom je kroz praksu u Večernjakovoj ‘školici’ dobila poziv da nakon završetka studija dođe u Jutarnji list, u gradsku rubriku. “Tamo sam naučila temelje onoga što novinarstvo jest – te osnovne stvari, od placa, cijena, obilaženja terena… Naučiš kako doći do informacije, kako napisati tekst i što je važno”, kazala nam je Derifaj.
“Mislim da me to i dan-danas drži da ne skliznem u senzacionalizam, što je nažalost česta pojava danas. Važno je stalno se vraćati pravilima profesije: kako se radi, zašto se radi i etički tome pristupiti, ne prelazeći granice koje izlaze iz okvira novinarstva”, rekla nam je.
Danas joj je glavni motivator upravo osjećaj da se te profesionalne i društvene vrijednosti gube. Derifaj ističe kako je pogoni dojam da nam se urušavaju institucije, demokracija i pravna država te da se gube jasne definicije prava i sloboda.
“Živimo u demokraciji već 30 godina, što bi trebalo značiti da svatko uživa jednaka prava i pravnu sigurnost. Ali prečesto vidimo pojedince koji su ‘iznad zakona’, dok se s druge strane javlja niz ljudi koji žive u situacijama koje su nepravedne i protuzakonite, a ne mogu si pomoći”, objašnjava Derifaj. “Najmanje što mogu je raditi svoj posao i upirati prstom u to, nadajući se da će se taj proces preokrenuti.”
“Ljudi su mahom razočarani i preplašeni”
Iako je istraživačkih priča sve manje, jer su skupe i zahtijevaju vrijeme, Derifaj naglašava kako se mediji prečesto pretvaraju u “proizvođače robe”, dok pravo novinarstvo to ne bi smjelo biti. Uz to, veliki problem predstavlja i zatvorenost institucija te strah građana.
“Ljudi su mahom razočarani i preplašeni”, objašnjava Derifaj zašto je teško naći sugovornike za istrage. “Naše institucije su ustrojene tako da ne možeš dobiti informaciju ili razgovor sa stručnom osobom direktno, nego sve ide kroz usko grlo odnosa s javnošću. Svi mi kopamo izvore i insajdere, ljude koji razumiju sustav, ali za njih to znači ozbiljno ugrožavanje pozicije jer im je često zabranjeno govoriti.”
Rekla je i kako postoji niz odgovornih ljudi, koji se ne daju zastrašiti, koje novinari imaju obavezu maksimalno zaštititi. “Kad to godinama radiš, ljudi ti vjeruju, ali to povjerenje ne smiješ izigrati.”
Građanska odgovornost i novinarstvo
“Nama je ‘najdraže’ kad nas ljudi kontaktiraju i kažu: ‘Evo, ja sam vam to rekao, vi ste novinari, vi istražite.’”, kaže Derifaj. “To budi svijest o građanskoj odgovornosti. Novinarstvo je servis u javnom interesu, ali to je suradnja između građana i novinara. Ja ne mogu ‘isisati iz prsta’ da je netko u zdravstvenom sustavu potrošio novac na krivi način ako mi netko tko je tome svjedočio to ne kaže. Nije lako, ali je uzbudljivo i važno.”
Na pitanje trebaju li novinari jednako istraživati javne osobe koje nisu političari, poput Marka Perkovića Thompsona, Derifaj odgovara da je to bitno. “Bitno je zato što živimo u društvenom uređenju u kojem postoje zakoni po kojima bismo svi trebali biti jednaki. Kad imamo osobe koje očito funkcioniraju po drugačijim pravilima i na koje se ne primjenjuju isti zakoni kao na ostale, važno je na to ukazati”, kaže.
“Tu imamo i važnu dimenziju takozvanog domoljublja,” objašnjava Derifaj. “Domoljublje je kad želiš da stvari funkcioniraju i da ljudima u tvojoj zemlji bude dobro. Ali kad imaš ljude koji domoljublje koriste kao zaklon iza kojeg ostvaruju financijske koristi i beneficije, mislim da to vrijeđa svakog pristojnog čovjeka koji voli svoju domovinu”, naglašava.
Na meti kritika, ali više je podrške
“Ako nekom pjevaču sve prolazi – ne mora poštivati zakone, ne mora platiti porez, može graditi što želi – a ti to sve moraš, to dugoročno nije prosperitetno za društvo. To postaje zakon jačega, a to nije civilizirano društvo u kojem se može napredovati”, zaključuje.
Zbog svog rada često se nalazi na meti kritika, no s godinama je, kaže, “odebljala kožu”. Konstruktivne kritike prihvaća, dok uvrede i prijetnje pripisuje tuđim frustracijama. “Žao mi je što ne vide zašto je novinarstvo važno, ali to ne uzimam k srcu. S druge strane, puno mi znači podrška. Omjer prijetnji naspram poruka podrške i zahvalnosti ljudi koji razumiju čemu služimo je puno veći u korist podrške”, rekla je Derifaj.
“Veliki broj ljudi ipak razumije da bez novinarstva ne može postojati zdravo demokratsko društvo. Bez pritiska javnosti i medija, borba za pravdu bi bila spora i neučinkovita”, kazala je.
Seksizam i potcjenjivanje na temelju izgleda
Rekla nam je i kako je pozicija istraživačke novinarke puno drugačija od pozicije muških kolega, čisto zbog toga jer su žene izložene drugačijim vrstama prijetnji.
“Ta vrsta seksizma i mizoginije je zabrinjavajuća”, kazala je. “Svaka žena zna o čemu pričam, od potcjenjivanja na temelju izgleda do ozbiljnijeg uznemiravanja. U novinarstvu je to sve vidljivije”, napominje.
“Prijetnje upućene meni, ili bilo kojoj ženi u javnom prostoru, uvijek su koncipirane na način na koji se nikad ne bi uvrijedilo muškarca. Baziraju se na izgledu, seksualnim uvredama, prijetnjama silovanjem… Muškarca nikad neće uvrijediti samo zato što je muškarac, dok će ženu uvrijediti samo zato što je žena. To osjećam gotovo svakodnevno, ali odlučila sam to ne shvaćati osobno jer je jasno da živimo u patrijarhatu. To mi je samo motivacija da se protiv toga borim svojim radom.”
Unatoč teškim temama i ponekad toksičnoj atmosferi u javnom prostoru, Derifaj ne gubi optimizam. Mladima koji razmišljaju o ulasku u novinarske vode poručuje da ne odustaju, jer se vrijedi truditi.
“Isplati se jer imaš prostor ukazati na bitne stvari i raditi nešto društveno korisno”, kazala nam je. “S jedne strane je to osjećaj zadovoljstva jer doprinosiš općem dobru, a s druge strane stalna opomena da sve što objaviš ima posljedice. Novinarstvo daje priliku da utječeš na stvari, da upoznaš i saznaš puno više nego u drugim zanimanjima. Poručila bih mladima da se ne boje. Novinarstvo je odličan alat – imaju pravo pitati i ukazivati na ono što ne valja.”
Foto: Nova TV
