Je li odzvonilo fizičkom novcu u doba digitalizacije, tek će se vidjeti. No korak bliže prema manjem korištenju gotovine je uvođenje digitalnog eura. Za Women in Adria iz Hrvatske narodne banke (HNB) objasnili su sve detalje oko uvođenja digitalne valute, s posebnim fokusom na poslovanje i poslovne transakcije.
Što je digitalni euro?
„Digitalni euro jest novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Očekuje se da bi Europski parlament Uredbu o uvođenju digitalnog eura mogao donijeti do kraja ove godine i u tom slučaju bi se digitalni euro mogao uvesti najranije 2028. godine“, objasnili su iz HNB-a.
Ističu kako to ni na koji način ne utječe na gotovinska plaćanja i fizički novac.
„Digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Rabio bi se usporedno s gotovinom kako bi se odgovorilo na sve veću sklonost potrošača brzim i sigurnim digitalnim plaćanjima. Gotovina bi i dalje bila dostupna u europodručju. Osim nje bila bi dostupna i druga privatna elektronička sredstva plaćanja koja su trenutačno u uporabi“, kazali su.
Ističu kako će trgovci i pružatelji usluga morati prihvaćati gotovinska plaćanja, osim u iznimnim slučajevima i ako je unaprijed dogovoren drugačiji način plaćanja. Države će pritom morati za građane i poduzeća osigurati bankomate i bankovne poslovnice kako bi imali neometan pristup gotovini.
Pročitajte više: Zaboravite webshop – Zrinka Fadini otkrila nam je što digitalna transformacija zaista znači
Digitalni novac u poslovanju
„Uvođenje digitalnog eura pružit će tvrtkama i obrtima mogućnost izbora prilikom prihvata plaćanja od strane građanstva, odnosno dodatni kanal pomoću kojeg mogu naplatiti prodane proizvode ili pružene usluge“, ističu iz HNB-a objašnjavajući da bi, zahvaljujući digitalnom euru, poslovni subjekti mogli postići bolje uvjete prilikom pregovora s pružateljima platnih usluga.
Konkretnije, umjesto korištenja dosadašnjih platnih instrumenata imali bi na izbor uvijek dostupnu javnu infrastrukturu digitalnog eura za prihvaćanje plaćanja u toj valuti.
„Time bi postigli uštede, a te bi se uštede, kroz manju finalnu cijenu proizvoda ili usluge, prelile i na građane kroz nižu cijenu“, smatraju u HNB-u.
Kažu također da bi za poslovne subjekte banke bile glavna kontaktna točka za sva pitanja u vezi digitalnog novca, koji za poduzetnike također donosi prostor za inovacije i proboj na nova tržišta.
Prevladavanje ovisnosti o drugima
„Digitalnim eurom posrednicima bi se omogućilo da izravno obuhvate cijelo europodručje. Stoga bi posrednicima mogao služiti kao platforma za povećanje baze klijenata i razvoj usluga s dodatnom vrijednošću u ponudi (npr. uvjetovana plaćanja ili programi nagrađivanja lojalnosti), što bi potaknulo inovacije i tržišno natjecanje na tržištima digitalnih plaćanja u cijelom europodručju“, objašnjavaju u HNB-u uz obrazloženje da bi se time smanjila ovisnost o privatnim poduzećima koja prevladavaju u sektoru plaćanja, posebice kad je riječ o Mastercardu i Visi.
„Općenito gledajući, Europa u kojoj bi se uspješno uveo digitalni euro mogla bi postati globalni predvodnik na području digitalnih financija i centralnobankarskog digitalnog novca. Budući da bi digitalni euro bio javno dobro, njegova bi osnovna uporaba bila besplatna za potrošače i troškovno učinkovita za europske trgovce“, poručuju iz HNB-a.
Za plaćanja digitalnim eurom građani bi koristili kartice ili mobilne aplikacije ili pak neki novi medij koji bi u to vrijeme mogao zadovoljiti zakonske uvjete i pružiti sigurnost uz najvišu razinu zaštite privatnosti.
Foto: Freepik, Canva
