„Domena je jedinstvena internetska adresa koja funkcionira kao digitalni identitet i lokacija u virtualnom prostoru. Ona je prva točka susreta korisnika s brendom i temelj svake ozbiljne online prisutnosti“, objašnjava cybersecurity inženjerka Barbara Pavelić.
Besplatne i plaćene domene – u čemu je razlika?
Besplatne domene, objašnjava Pavelić, uglavnom dolaze u obliku poddomena – primjerice: ime.wordpress.com ili ime.github.io, ali takav izbor ima ozbiljna ograničenja.
„One nisu vlasništvo korisnika, već ih kontrolira davatelj usluge. To znači da se ne mogu u potpunosti brendirati niti dugoročno štititi“, upozorila je naša sugovornica.
„Plaćene domene (npr. .hr, .com, .net, .org) registriraju se kod ovlaštenih registrara i najčešće se plaća godišnja naknada. Za hrvatsku nacionalnu domenu .hr, fizičke i pravne osobe iz RH imaju pravo na jednu besplatnu domenu, dok dodatne ili napredne verzije (npr. .com.hr) zahtijevaju plaćanje“, nastavila je Pavelić objašnjavajući kako se takve domene mogu dobiti putem registrara domena poput Carneta ili međunarodnih pružatelja usluga za globalne domene i vezane su uz ugovorni odnos s tim pružateljem usluga.
Pročitajte više: Stručnjakinja otkriva kako AI može pomoći u borbi protiv cyberbullyinga
Zašto je domena važna za poslovanje?
„Domena je temelj digitalnog identiteta tvrtke. Ona jača prepoznatljivost i vjerodostojnost brenda, olakšava marketing i komunikaciju te značajno povećava sigurnost poslovanja“, ističe Pavelić.
Dodaje da vlastita domena štiti od rizika poput lažnih profila i phishinga jer daje tvrtki kontrolu nad imenom u online prostoru, umjesto da ovisi o platformama trećih strana. Pritom, domena nije rezervirana samo za velike tvrtke.
„Mala poduzeća, obrti i čak freelanceri kroz vlastitu domenu dobivaju profesionalan imidž i konkurentsku prednost. Danas kupci očekuju da svaka ozbiljna djelatnost ima internetsku adresu. Ako je nema, to se često povezuje s manjkom profesionalnosti ili pouzdanosti“, istaknula je Pavelić.
Briga o domeni – više od registracije
No, posjedovanje domene tek je prvi korak, a dodatni koraci ključni su za njezinu sigurnost.
„Briga o domeni uključuje redovito obnavljanje registracije, zaštitu od zloupotreba i cybersquattinga (registracija, korištenje ili prodaja internetske domene s ciljem profita na tuđem zaštićenom imenu) kao i tehničko održavanje – DNS postavke, SSL/TLS certifikate i sigurnosne mehanizme“, navodi Pavelić upozoravajući i na rizike gubitka domene.
„Naziv domene ostaje registriran samo dok se plaća i održava. Ako vlasnik ne produži registraciju, domena ulazi u tzv. grace period. Ako se ni tada ne obnovi, postaje slobodna i bilo tko je može registrirati – što često koriste prekupci i kibernetički kriminalci“, ističe stručnjakinja.
„Ako tvrtka ili organizacija prestane s radom, ali domena ima visoku reputaciju, najbolje je zadržati vlasništvo i nastaviti plaćati registraciju. Ako više nema funkcionalnu svrhu, preporučujem kontroliranu deaktivaciju – primjerice, preusmjeravanje na arhivirani sadržaj ili obavijest o prestanku djelovanja“, savjetovala je Pavelić.
Na taj se način umanjuje mogućnost da domena završi u rukama trećih osoba koje bi je mogle zloupotrijebiti.
Digitalni suverenitet – ključ povjerenja u online prostoru
„Važno je istaknuti koncept digitalnog suvereniteta – domena nije samo adresa, već i instrument sigurnosti i kontrole. U eri kibernetičkih prijetnji, phishinga i krađe identiteta, posjedovanje i zaštita vlastite domene postaje temelj povjerenja u online komunikaciji“, istaknula je stručnjakinja navodeći konkretne savjete i preporuke za bolju sigurnost u online svijetu.
„Preporučuje se registrirati više varijacija vlastite domene, primjerice, s različitim ekstenzijama kao što su .com, .net, .hr i slične kako bi se spriječile zloupotrebe. Valja provoditi redoviti monitoring i sigurnosne provjere DNS infrastrukture te koristiti domenu ne samo za web, nego i kao sigurnu bazu e-mail sustava i poslovne komunikacije“, savjetovala je Pavelić.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
