Kad vas ujutro iz sna trgne bučan alarm, teško je odoljeti iskušenju da ne pritisnete tipku za odgodu i uzmete još nekoliko minuta sna. Za mnoge je “samo još pet minuta” jutarnji refren. No, je li to bezopasna navika – ili štetna?
Sve se više raspravlja o tome sabotira li odgađanje alarma našu jutarnju rutinu više nego što nam pomaže.
Gubitak kvalitetnog sna
Prema znanstvenici za spavanje dr. Rebecci Robbins, kako piše CNN, tipka za odgodu mogla bi nas zapravo koštati dragocjenog sna. “Taj prvi alarm prekida ključne faze sna, a sve što možda postignete nakon što ponovno zaspite vjerojatno će biti nekvalitetan i isprekidan san“, ističe Robbins, suradnica na Odjelu za poremećaje spavanja i cirkadijanski ritam u bolnici Brigham and Women’s u Bostonu.
Nedavna studija, čija je suautorica Robbins, otkrila je da prosječna osoba koja koristi snooze opciju nakon prvog alarma spava dodatnih 11 minuta. Mjesečno, to je gotovo jedna cijela noć potrošena na “odrađivanje” alarma.
REM faza sna – ona u kojoj najviše sanjamo i koja je ključna za pamćenje i kognitivne funkcije – dominira u drugoj polovici noći. Međutim, Robbins napominje da pritiskom na snooze rijetko kad uspijevamo ponovno ući u tu važnu fazu sna.
Pročitajte više: Imate li apneju? Pripazite, problemi sa spavanjem mogu dovesti do glaukoma
Drugo mišljenje: Možda ipak ima koristi?
Ipak, nisu svi stručnjaci istog mišljenja. Dr. Justin Fiala, liječnik za plućne bolesti, intenzivnu skrb i medicinu spavanja u institutu Northwestern Medicine, smatra da nije jasno je li san koji postižemo tijekom “snoozanja” uvijek štetan.
„Ako se osjećate još umornije zbog korištenja snooze funkcije, preporučujem da je izbacite“, kaže Fiala koji vodi i kliniku za spavanje u Chicagu. No, dodaje da određeni tipovi ljudi – tzv. noćne ptice – možda čak imaju koristi od tog kratkog razdoblja laganog sna.
Naime, osobe čiji je biološki ritam prilagođen kasnijem buđenju mogu imati problema s buđenjem u pet ujutro zbog radnih obaveza. Za njih, snooze može pomoći u lakšem prijelazu iz dubokog sna u budno stanje. Ipak, naglašava da su potrebna dodatna istraživanja.
Ključ je u dosljednosti
Većina stručnjaka za spavanje slaže se da je odraslima potrebno između 7 i 9 sati sna po noći za optimalno zdravlje. No, dosljedno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja često je još važnije.
Dr. Kimberly Honn s Washington State Universityja za CNN objašnjava da buđenje iz dubokih faza sna može prekinuti važne procese obnavljanja mozga i izazvati tzv. “inerciju sna” – osjećaj omamljenosti koji može potrajati satima.
Dosljedan ritam spavanja može pomoći tijelu da se navikne na predvidljiv raspored, što dovodi do kvalitetnijeg sna i lakšeg buđenja. U idealnim uvjetima, kaže Robbins, ne bismo ni trebali alarm – tijelo bi se samo probudilo odmorno i spremno za dan.
Dr. Fiala savjetuje da se vrijeme odlaska na spavanje ne mijenja više od 30 minuta dnevno, čak ni vikendom. Ako već mijenjate raspored, činite to postupno.
Iskoristite jutro – umjesto da ga prespavate
Robbins vjeruje da mnogi koji rijetko koriste snooze jednostavno nemaju luksuz da spavaju dulje – zbog obiteljskih ili radnih obaveza. Stoga preporučuje da si ograničite jutarnje vrijeme – postavite alarm što kasnije i odredite prioritete.
“Zapitajte se: postoji li nešto u vašoj jutarnjoj rutini što možete preskočiti ili ubrzati?”, predlaže Robbins.
Umjesto da odgađate buđenje, mogli biste iskoristiti tih 20-ak minuta za navike koje potiču budnost: istezanje, vođenje dnevnika ili pripremu hranjivog doručka. „Kao što postoji večernja rutina za opuštanje, tako bi i jutarnji rituali mogli pomoći u lakšem početku dana“, dodaje Robbins. „Važno je imati nešto čemu se ujutro veselimo – kava, doručak, sastanak – što nas motivira da ustanemo.“
Prirodno svjetlo također može pomoći. Honn, kako piše CNN, savjetuje da izložite tijelo dnevnoj svjetlosti čim se probudite – podizanjem roleta ili izlaskom van – kako bi vaš unutarnji sat dobio signal da je vrijeme za početak dana.
Iako snooze može biti primamljiv, moguće je da nas košta dragocjenog sna i bistrine ujutro. Umjesto toga, uložite u dosljedan raspored spavanja i razvijte jutarnje navike koje vas vesele – tako će i početak dana biti lakši, čak i bez odgode.
Ilustracija: Unsplash
